Narodna skupština RS usvojila je Nacrt novog Ustava RS-a, a stručnjak za ustavno pravo, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu Harun Išerić, komentirajući sadržaj Nacrta za Stav, upozorio je na ozbiljne ustavne i pravne posljedice koje bi usvajanje ovog dokumenta moglo imati.
Prema njegovom mišljenju, Nacrt Ustava RS-a ne samo da predstavlja kršenje postojećih ustavnih normi BiH, već i rizik za političku stabilnost zemlje, jer se u njemu nalaze odredbe koje podržavaju pravo RS-a na samoopredjeljenje, što bi moglo otvoriti put za secesiju.
- Entiteti mogu, u okviru svoje ustavne autonomije, mijenjati, dopunjavati ili donositi čak novi ustav. Međutim, to pravo nije apsolutno, jer su granice sadržaja tog ustava određene ustavnim pravom BiH i to temeljem ustavnog principa supremacije Ustava BiH i odluke njenih institucija (npr. zakona ili općih podzakonskih akata kao što su odluke ili pravilnici) nad ustavom, zakonima i drugim općim aktima entiteta - kazao je on.
Kako je objasnio, to znači da entiteti moraju usaglasiti svoje ustave, ne samo sa Ustavom države BiH ili njenim zakonima, već i općim upravnim akatima - npr. pravilnikom jednog ministarstva Vijeća ministara BiH.
- Dakle, ukoliko je jedna norma ustava entiteta protivna normi pravilnika državne institucije, ta norma državnog prava će derogirati entitetsku ustavnu normu i staviti je van snage. Štaviše, entiteti su potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir preuzeli obavezu usaglašavanja svojih ustava sa Ustavom BiH u roku od tri mjeseca - istaknuo je on.
Na prvi pogled je vidljivo kako je Nacrt Ustava RS-a protivan Ustavu BiH i da bi njegovim usvajanjem RS prekršila svoju obavezu pridržavanja ustavne zapovijedi o primatu Ustava BiH i odluka bosanskohercegovačkih institucija, dodao je Išerić.
- Nacrt Ustava predstavlja vrhunac političkog divljanja u RS i instrumentalizacije prava u svrhu ostvarenja nezakonitog i nelegitimnog političkog cilja: secesije Republike Srpske. Tako npr. Nacrt Ustava izričito propisuje pravo RS na samoopredjeljenje. Ta norma ne samo da je protivna Ustavu BiH - ona odstupa i od nauke ustavnog prava, jer entitet RS nije subjekat koji uživa to pravo, već narod - npr. Srbi, a koji su ga pak ostvarili u njegovoj unutrašnjoj dimenziji na način da je, između ostalog, srpski narod označen kao konstitutivan u BiH - naglasio je Išerić.
Navodi da je pravni lijek protiv ovakvog ustava entiteta kontrola ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.
- Tu ekskluzivnu nadležnost je Ustavni sud već efikasno izvršavao dva puta i to u svojoj odluci o konstitutivnosti naroda (iz 2000. godine) i u odluci o smrtnoj kazni koja je bila propisana Ustavom RS (iz 2019. godine).
U slučaju da Nacrt Ustava bude usvojen kao Prijedlog Ustava Republike Srpske, ustavobranitelji su dužni da pokrenu postupak ustavnog parničenja pred Ustavnim sudom BiH, koji bi vjerovatno u tom postupku donio odluku o privremenoj mjeri, kojom bi na privremenoj osnovi stavio van snage sporne odredbe Ustava RS, a u konačnici odlukom o meritumu ukinuo ih odnosno odredio rok Narodnoj skupštini u kojoj bi morala usaglasiti Ustav RS-a sa Ustavom BiH.
U slučaju nepoštivanja odluka Ustavnog suda, Tužilaštvo BiH ima obavezu da posredstvom instrumenata krivičnog prava BiH osigura njihovu provedbu - objašnjava Išerić.
Pored toga, donošenjem ovakvog novog ustava ostvaruje se obilježje dva krivična djela: napad na ustavno-pravni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, napomenuo je on. Upozorio je i na nužnost ozbiljne reforme i rasprave o više pitanja u Bosni i Hercegovini, kao što su reforma policije, zakon o državnoj imovini...
- Na trećoj razini, mislim da zbog ustrajnosti Narodne skupštine i drugih entitetskih institucija u ovoj pobuni - naročito donošenjem zakona i Ustava koji su očigledno neustavni - u institucijama države BiH se moraju bez odlaganja pokrenuti rasprave o reformi policije, ako imamo u vidu otkazivanje lojalnosti MUP-a RS-a državi BiH; mora se insistirati na modifikaciji Konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt i dodjeljivanje Brčko distrikta pod kontrolu Federacije BiH; visoki predstavnik mora finalizirati konsultacije o proglašenju zakon o državnoj imovini BiH, a na koju se nasrće i novim ustavom RS; mora se u institucijama države i Federacije BiH i u javnom prostoru raspravljati o donošenju novog Ustava BiH i ukidanje entiteta odnosno njihovo postojeće autonomiji, jer je vidljivo kako je ona zloupotrijebljena u svrhu puzajuće secesije, a ne radi ostvarenja svjetlog plana za budućnost BiH kojeg su ustavotvorci projicirali u preambuli dejtonskog Ustava BiH - zaključio je Išerić.
