Prema podacima sa stranice IQAir, Sarajevo se danas nalazi na drugom mjestu u svijetu po zagađenosti zraka, s indeksom kvaliteta koji iznosi 236, što je prema međunarodnim standardima svrstano u kategoriju vrlo nezdravog zraka.

Stručnjaci upozoravaju da u takvim uslovima građani udišu zrak zasićen sitnim česticama koje ne ostaju samo u plućima, već mogu dospjeti u krvotok i izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice.

O uzrocima aktuelnog zagađenja, meteorološkim uslovima i mogućim rješenjima za Hayat.ba govorio je Enis Krečinić, stručni saradnik iz Sektora životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Krečinić navodi da su tokom prethodnih dana u Sarajevu, ali i u većem dijelu Federacije BiH, zabilježene povišene koncentracije zagađujućih materija u zraku, što je posljedica kombinacije meteoroloških uslova i pojačanih emisija karakterističnih za zimski period.

Prethodnih dana, kako u Sarajevu tako i u cijeloj Federaciji BiH, imali smo povišene koncentracije zagađujućih materija u zraku. Razlog su stabilni vremenski uslovi, ali i izvori zagađenja koji su u zimskom periodu izraženiji, a tu prije svega mislimo na kućna ložišta, zatim saobraćaj u pojedinim dijelovima grada, kao i industrijski i energetski sektor - rekao je Krečinić za Hayat.ba.

Istražili smo: Zašto se smog zadržava nad Sarajevom i kako kućna ložišta zagađuju kotlinu

Drugim riječima, nepovoljne vremenske prilike same po sebi ne stvaraju zagađenje, ali u kombinaciji s pojačanim emisijama iz grijanja i saobraćaja dovode do njegovog nagomilavanja i dugotrajnog zadržavanja iznad grada.

Govoreći o meteorološkim uslovima, Krečinić ističe da je tokom prethodnih dana nad Sarajevom formiran inverzioni sloj na visini od oko 500 metara, koji je spriječio prirodno miješanje zraka.

U jednom periodu imali smo visok inverzioni sloj, gdje nije dolazilo do naglog nagomilavanja zagađenja kao što je to bio slučaj jučer i danas. U Sarajevu je inverzioni sloj bio na oko 500 metara, što znači da se sve što se emitovalo u tom prostoru zadržavalo i ravnomjerno raspoređivalo, bez mogućnosti da se zrak očisti -pojasnio je.

To praktično znači da se sav dim, izduvni gasovi i sitne čestice zadržavaju u najnižim slojevima atmosfere, gdje ih građani direktno udišu.

Zašto nisu proglašene mjere uzbune?

Vrijednosti jesu išle iznad dnevnih graničnih, ali nisu dostigle pragove uzbune kako je to propisano Planom interventnih mjera Kantona Sarajevo. Također, jedan od uslova je da zagađenje traje stabilno najmanje 48 sati, a to u ovom slučaju nije bilo ispunjeno - rekao je Krečinić.

Ipak, naglašava da se situacija znatno pogoršala tokom jučerašnjeg dana i da se negativan trend nastavio i danas.

Prema njegovim riječima, padavine koje se očekuju mogle bi donijeti kratkotrajno poboljšanje kvaliteta zraka, ali ono neće dugo potrajati.

Sutra očekujemo padavine koje bi trebale raščistiti kotlinu i donijeti kratkoročno poboljšanje. Međutim, već od četvrtka se najavljuje nova stabilizacija vremena, pojava temperaturne inverzije i ponovno nagomilavanje zagađujućih materija u zraku - upozorava.

Koliko će situacija biti loša u narednom periodu, dodaje, zavisit će isključivo od rezultata mjerenja i trajanja stabilnih vremenskih uslova.

Istražili smo: Zašto se smog zadržava nad Sarajevom i kako kućna ložišta zagađuju kotlinu

Kućna ložišta najveći problem

Govoreći o dugoročnim rješenjima, Krečinić ističe da Sarajevo ima problem koji dijeli s mnogim gradovima u svijetu, ali i da su rješenja poznata.

U Sarajevu imamo oko 40.000 kućnih ložišta koja koriste drvo i ugalj za zagrijavanje prostora i ona predstavljaju najveće pojedinačne zagađivače. Saobraćaj učestvuje s oko 15 do 20 posto u ukupnom zagađenju, ali kućna ložišta imaju najveći uticaj - naglasio je.

Prema njegovim riječima, sistemske mjere poput subvencioniranja prelaska na čišća goriva mogle bi značajno popraviti situaciju, ali ne mogu dati rezultate preko noći.

Krečinić dodaje da su klimatske promjene paradoksalno dovele do kraćih perioda dugotrajne magle, ali upozorava da se to ne smije tumačiti kao trajno rješenje problema.

Prije 2020. godine imali smo situacije da magla traje i po mjesec dana. Danas to više nije slučaj – magle traju dva do tri dana, nakon čega dolazi do naglih promjena vremena, jačih vjetrova ili padavina - rekao je.

Iako podaci pokazuju blagi napredak u odnosu na ranije godine, Krečinić naglašava da je kvalitet zraka i dalje daleko od evropskih standarda i da će borba za čistiji zrak biti dugotrajan proces.