Razlog za ovu odluku javnosti je već poznat, prethodni predsjednik RS-a Milorad Dodik nakon presude Suda BiH izgubio je ovaj mandat.
Iako svjedočimo Dodikovim javnim odbijanjem provođenja sudske presude i ulasku u nova krivična djela poput odluke NSRS-a da potvrdi neustavno predloženu novu Vladu RS-a, ostaje zakonska potreba za provođenjem prijevremenih izbora prema odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kao jedinog nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini za provođenje izbora.
Unutar političkog spektra u entitetu RS trenutno se vodi borba oko toga hoće li i koje će političke stranke učestvovati na ovim izborima. Dosad je poznato da će Lista za pravdu i red učestvovati na ovim izborima uz njen javni poziv da se opozicija okupi oko jednog kandidata kojeg bi predložio SDS kao najveća opoziciona stranka. Istovremeno, u prozvanom SDS-u vode se veoma ozbiljne međustranačke borbe u vezi s izborom novog predsjednika stranke nakon malo neočekivanog povlačenja prethodnog predsjednika Milana Miličevića. Vjerovatno će tek izbor novog predsjednika SDS-a donijeti i potreban odgovor hoće li i ko će izaći na ove izbore u ime trenutno najveće opozicione stranke. PDP je stranka koja se nominalno smatra opozicionom, ali u njoj trenutno vlada veliko unutrašnje previranje. Njen predsjednik, Draško Stanivuković, kao gradonačelnik Banje Luke ima vrlo dinamičan, dramatičan i promjenjiv odnos s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Taj odnos mijenja se od potpunog političkog savezništva, po svemu sudeći za teme kojima upravlja Vučić i Srbija, do žestoke razmjene ličnih uvreda, posebno kad je riječ o pitanjima lokalne banjalučke politike. Tako je, čini se pod utjecajem režima Aleksandra Vučića, Drašković javno potvrdio da PDP neće učestvovati na izborima, što, naravno, odgovara Dodiku. Istovremeno, potpredsjednik PDP-a i šef Kluba zastupnika u NSRS-u i nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak jedan je od najprincipijelnijih i najglasnijih kritičara Dodika i njegovog režima koji poziva izlazak na izbore.
Dakle, i letimična analiza političkih prilika unutar entiteta RS ne govori u prilog tome da u ovom trenutku postoji jedinstveno usmjerena struktura koja bi zajedno izašla na izbore protv Dodika i njegovog SNSD-a i koja bi eventualnom pobjedom raskovala trenutnu pat-poziciju, kako u RS-u, tako i u BiH. Naravno, trajanje ovakvog stanja najviše odgovara Dodiku i njegovom partnerskom HDZ-u, koji zahvaljujući toj krizi ima apsolutnu većinu u Vijeću ministara i iz te snage u potpunosti prati politiku Dodika i čuva njegovu prisutnost u bh. politici.
Šta su izazovi za CIK?
Ovo kratko podsjećanje na trenutnu političku situaciju u RS-u donosi i pitanje šta može uraditi CIK kao jedina relevantna i nadležna institucija za provođenje izbora, posebno ukoliko bojkot izbora postane izvjestan zbog ukupnih odnosa među ključnim političkim akterima u samom RS-u.
Prema Ireni Hadžiabdić, predsjednici CIK-a, za ove prijevremene izbore potrebno je osigurati budžet koji iznosi 6.460.000 KM, koje se trebaju doznačiti CIK-u najkasnije do 12. septembra. Kako budžet za ovu godinu još nije usvojen, ova sredstva se trebaju osigurati iz tekućih rezervi ili sredstava iz bilo kojeg drugog izvora. Prvi problem u tom osiguranju sredstava je u činjenici da je ministar finansija Srđan Amidžić vrlo lojalan Dodikov kadar, koji to, prema dosadašnjim iskustvima, neće uraditi. Prema odluci visokog predstavnika, u tom slučaju potpisnik tog akta je zamjenik ministra, a to je Muhamed Hasanović iz SDP-a. On je to već jednom uradio u slučaju posljednjih lokalnih izbora 2024.
Naredni veliki izazov za CIK je odluka Republičke izborne komisije entiteta RS da ne učestvuje u provođenju prijevremenih izbora, a pri tome je pozvala i općinske i gradske izborne komisije da učine isto.
Prema mišljenju profesora Ustavnog suda Kasima Trnke i jednog od učesnika mirovnih pregovora u Daytonu, gdje je uz Ustav definisana uloga Centralne izborne komisije, sve poteškoće koje bude pravio Dodik, bilo ekonomske, bilo političke, ne mogu zaustaviti provođenje zakazanih izbora:
Najprije treba podsjetiti i potvrditi da je odluka Centralne izborne komisije o određivanju prijevremenih izbora u skladu s Ustavom i zakonom. Čini se da će ipak ishod ovih izbora zavisiti najviše od ponašanja sadašnje opozicije u RS-u. Ukoliko oni budu ozbiljni i pojave se s jedinstvenim kandidatom za predsjednika RS-a, onda će i SNSD i njegovi partneri shvatiti da i oni moraju učestvovati na izborima. Naravno, CIK mora nastaviti svoje aktivnosti na pripremi za održavanje izbora. Ako CIK uradi sve što je s njihove strane potrebno, izbori će vrijediti, jer nije propisano koliko izlazaka mora biti da bi glasanje bilo legitimno i verifikovano. Prema tome, može se desiti, pošto će biti otvorena biračka mjesta u odsustvu na teritoriji FBiH, a postoji i glasanje putem interneta, da vrlo mali broj glasača odluči ko će biti novi predsjednik RS-a. Zbog toga se SNSD-u ne isplati bojkotovati izbore“, najavljuje profesor Trnka.
Sudeći prema pravnim propisima i ovlastima CIK-a, prijevremeni izbori za predsjednika RS-a svakako će se održati i svaki plan kojim Dodik to želi onemogućiti neće mu donijeti rezultat.
