Izdvojili smo najznačajnije trenutke 2025.: Od minimalne plaće u BiH do globalnih kriznih događaja

Godina 2025. bila je turbulentna i u svijetu i u Bosni i Hercegovini. Dok su globalni događaji poput rata u Ukrajini, kriznih situacija u Gazi, ekstremnih vremenskih nepogoda i političkih previranja u SAD-u i Europi privlačili pažnju svjetskih medija, i BiH se suočavala sa vlastitim izazovima – od ekonomskih problema i političkih trzavica do lokalnih katastrofa i društvenih događaja koji su obilježili život građana. U nastavku donosimo pregled najznačajnijih trenutaka koji su oblikovali 2025. godinu, kako na međunarodnoj, tako i na domaćoj sceni.

Početkom 2025. minimalna plaća u Federaciji BiH porasla je sa 619 na 1.000 KM. Odluka, rezultat dogovora vlasti, sindikata i poslodavaca, označila je značajan korak u zaštiti prava radnika. Dok su sindikati isticali njen pozitivan utjecaj na životni standard, poslodavci su upozoravali na moguće povećanje troškova i pritisak na konkurentnost malih firmi. Mjera je izazvala podijeljene reakcije javnosti i otvorila važnu raspravu o budućnosti tržišta rada i ekonomskim izazovima u BiH.

U julu 2025. obilježena je tri decenije od genocida u Srebrenici, najvećeg masovnog zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Centralna ceremonija održana je u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje su ukopane identificirane žrtve, uz prisustvo porodica, domaćih i međunarodnih zvaničnika, te hiljada građana iz BiH i svijeta. Obilježavanje je pratilo snažne poruke međunarodne zajednice o važnosti sjećanja i kažnjavanja negiranja genocida. U brojnim gradovima, uključujući Sarajevo, Brisel i Washington, organizovane su komemoracije i edukativni događaji. Reakcije domaćih političara bile su podijeljene – dok su jedni isticali potrebu za priznanjem istine i pomirenjem, drugi su nastavili s negiranjem, što je izazvalo kritike javnosti i međunarodnih partnera. Trideseta godišnjica genocida podsjetila je na bol preživjelih, ali i na obaveze države u pogledu pravde, obrazovanja i očuvanja istine. Srebrenica ostaje simbol tragedije, ali i mjera spremnosti BiH da se suoči s prošlošću i gradi budućnost zasnovanu na pomirenju i istini.

U oktobru 2025. godine Bosna i Hercegovina i cijeli region oprostili su se od Halida Bešlića, legende narodne muzike čije je prisustvo na muzičkoj sceni trajalo decenijama. Njegov odlazak označio je kraj jedne muzičke ere, a vijest o smrti izazvala je snažne reakcije javnosti i medija. Brojni muzičari, javne ličnosti i fanovi okupili su se na komemoracijama i koncertima u znak sjećanja na njegov opus. Pjesme koje su pratila živote generacija ponovno su dobile centralno mjesto, a Bešlićeva uloga kao simbola bh. muzičke tradicije i prepoznatljivog glasa regiona ostaje neizbrisiva. Njegovo naslijeđe i dalje inspiriše nove generacije izvođača, dok kulturna scena u BiH osjeća gubitak jednog od najvažnijih svojih predstavnika.

U oktobru 2025. Frontex je započeo operativni rad u Bosni i Hercegovini, raspoređujući svoje službenike na najosjetljivije granične tačke. Njihovo prisustvo trebalo bi ojačati kontrolu migracija i pružiti podršku domaćim sigurnosnim službama. Evropska unija ovaj potez vidi kao korak ka usklađivanju BiH s evropskim standardima, dok je u domaćoj javnosti ocijenjen i kao politička poruka da zemlja ostaje vezana za evropski put, uprkos brojnim unutrašnjim izazovima.

U oktobru 2025. Republika Srpska je održala prijevremene predsjedničke izbore nakon što je Miloradu Dodiku sudskom odlukom oduzet mandat zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Izbori su protekli uz snažan interes javnosti i pažnju međunarodnih posmatrača, a kampanju su obilježile oštre političke poruke i duboke podjele. Ishod glasanja dodatno je uticao na političke odnose unutar entiteta i otvorio nova pitanja o stabilnosti institucija i odnosima sa državnim nivoom vlasti.

U novembru 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresla je tragedija u Domu penzionera u Tuzli, gdje je u požaru život izgubilo 17 korisnika. Ovaj događaj izazvao je snažne reakcije javnosti i otvorio ozbiljna pitanja o sigurnosti i nadzoru u ustanovama socijalne zaštite. Uslijedile su oštre kritike na račun nadležnih institucija, kao i zahtjevi za hitne reforme sistema brige o starijim osobama. Pokrenuta je istraga, a bivši direktor doma i njegova saradnica su uhapšeni zbog sumnje da su svjesno ugrozili živote štićenika.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u 2025. snažno je uzdrmao globalnu politiku i ekonomiju. Uveo je nove carine koje su pogodile svjetska tržišta, pritisnuo EU na nepovoljne trgovinske sporazume i veća izdvajanja za NATO. Obnovio je kontakte s Rusijom, zaoštrio odnos s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i uslovio dalju podršku Ukrajini pristupom strateškim resursima. Na Bliskom istoku njegov pritisak doveo je do prekida sukoba u Gazi, dok su ograničeni vojni udari izvršeni u Venecueli. Unutar SAD-a, Trump je provodio masovne deportacije, smanjivao federalne institucije i nastavio sukobe s političkim protivnicima i medijima.

Papa Franjo preminuo je u 88. godini na Uskrsni ponedjeljak u Vatikanu, nakon dužeg zdravstvenog pogoršanja. Tokom 12 godina pontifikata ostao je upamćen kao papa blizak običnim ljudima, snažan zagovornik prava migranata, zaštite okoliša i socijalne pravde, što mu je donijelo veliku popularnost, ali i kritike konzervativnih krugova. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, u bazilici svete Marije Velike, čime je prekinuta višestoljetna tradicija ukopa papa u bazilici svetog Petra. Njegov nasljednik izabran je već drugi dan konklave – američki kardinal Robert Francis Prevost, dugogodišnji misionar u Peruu, koji je preuzeo ime Lav XIV.

Šire područje Los Angelesa u januaru je pogodio najrazorniji požar u historiji tog grada. U vatrenoj stihiji uništeno je više od 17.000 objekata, uključujući i veliki dio Sunset Boulevarda. Život je izgubilo 30 osoba, dok je oko 180.000 stanovnika moralo biti evakuisano. Požari su bjesnili danima, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na oko 53 milijarde dolara.

Nakon više od dvije godine rata, u oktobru 2025. u Pojasu Gaze stupilo je na snagu krhko primirje između Izraela i Hamasa, postignuto uz snažan pritisak Sjedinjenih Američkih Država. Dogovor je uključivao prekid vatre, povlačenje izraelskih snaga i razmjenu talaca i zatvorenika. Iako je primirje omogućilo veći dotok humanitarne pomoći, sukobi i optužbe za njegovo kršenje nisu prestali, dok je razrušena Gaza ostala suočena s teškom humanitarnom krizom. Rat je dodatno eskalirao tokom godine napadima Izraela na Iran i Katar, a brutalna ofanziva dovela je i do toga da su prve velike zapadne zemlje priznale Palestinu.

Ubistvo američkog desničarskog aktivista Charlieja Kirka 10. septembra 2025. dodatno je produbilo političke podjele u SAD-u. Kirk, poznat po snažnim konzervativnim stavovima i uticaju na mlade glasače, ubijen je snajperskim hicem dok se obraćao studentima u Juti. Za njegovo ubistvo optužen je 22-godišnji Tajler Džejms Robinson. Njegova smrt izazvala je snažne reakcije u zemlji i svijetu, dok je Trump posthumno odlikovao Kirka Predsjedničkom medaljom slobode.