U nedjelju su još tri porodice iz naselja Batn al-Hawa u Silwanu prisilno iseljene iz svojih domova, čime je raseljeno ukupno 18 osoba, uključujući starije ljude, djecu i osobe s teškim zdravstvenim stanjima. Proširena porodica Umm Nasser Rajabi bila je vlasnik ovih kuća, izgradila ih i u njima živjela više od 50 godina. Neposredno nakon iseljenja, doseljenici povezani s naseljeničkom organizacijom Ateret Cohanim zauzeli su i uselili u ove kuće.
Ovo slijedi nakon prisilnog iseljenja tri porodice prošlog mjeseca, čime je ukupan broj porodica iseljenih iz Batn al-Hawe u posljednjih petnaest mjeseci porastao na 12, odnosno oko 70 osoba – što predstavlja najveći broj iseljenja u ovom naselju u više od jedne decenije. Ova iseljenja direktna su posljedica nedavnih odluka Vrhovnog suda, koji je odbacio zahtjeve porodica za žalbu. Još 31 porodica – oko 160 ljudi – sada se suočava s neposrednom prijetnjom iste sudbine, dok su deseci dodatnih slučajeva iseljenja još uvijek na nižim sudovima.
Ovo je dio kontinuirane kampanje zauzimanja palestinskih domova u ovom naselju radi jevrejskog naseljavanja i širenja izraelskog prisustva i kontrole u samom srcu jednog od politički i vjerski najosjetljivijih područja regije.
Ako se ovi napori ne zaustave, ukupno 84 palestinske porodice s oko 700 stanovnika mogle bi biti raseljene – što bi predstavljalo najveće protjerivanje i koordinirano preuzimanje palestinskog naselja od strane doseljenika u okupiranom Istočnom Jerusalemu od 1967. godine, svega nekoliko metara od Al-Akse/Hramske gore.
Ove mjere treba posmatrati kao dio šire eskalacije nasilja doseljenika, oduzimanja zemlje i raseljavanja širom Zapadne obale, zajedno s pojačanim naporima u Jerusalemu da se potkopa palestinsko prisustvo, preoblikuje multireligijski i multikulturni karakter grada te oslabi održivost Istočnog Jerusalema kao buduće palestinske prijestolnice.
Novi talas iseljenja
Ovaj nagli porast iseljenja u Batn al-Hawi potaknut je nizom sudskih odluka koje je donio krajnje desničarski sudija Vrhovnog suda Noam Solhberg u tužbama za iseljenje podnesenim protiv porodica iz ove zajednice. Odluke sudije sistematski su uskraćivale stanovnicima pravo na žalbu Vrhovnom sudu, dosljedno presuđujući u korist zahtjeva doseljenika i okončavajući sve preostale pravne mogućnosti. Time je stvoren opasan pravni presedan koji je potom izazvao efekt snježne grudve, negativno utičući na ishod svakog narednog slučaja u zajednici.
Od 31 porodice koje se sada suočavaju s neposrednim raseljavanjem, četiri mogu u bilo kojem trenutku dobiti konačno rješenje o iseljenju nakon što je njihov zahtjev za žalbu nedavno odbijen. Preostalih 27 porodica čeka odluku Vrhovnog suda o svojim zahtjevima za žalbu. S obzirom na nedavne presude u svim prethodnim slučajevima u zajednici, gotovo je sigurno da će i ovi zahtjevi biti odbijeni, čime će se otvoriti put za njihovo iseljenje.
Pravni sporovi temelje se na izrazito diskriminatornom izraelskom zakonu koji Jevrejima daje isključiva prava na povrat zemljišta, dok Palestincima uskraćuje ista prava i zaštitu. Tužbe je podnijela naseljenička grupa Ateret Cohanim putem svoje kontrole nad Benvenisti Trustom – jevrejskim fondom koji tvrdi da je posjedovao imovinu na tom području krajem 19. stoljeća. Nakon što je država 2001. godine imenovala dva člana Ateret Cohanima za upravitelje fonda, organizacija je pokrenula desetine zahtjeva za iseljenje u koordinaciji s državnim institucijama, oslanjajući se na navedeni zakon. Registar fondova, odjel pri Ministarstvu pravde, odobrio je njihovo imenovanje uprkos tome što nisu imali nikakvu vezu s izvornim dobrotvorima ili stanovnicima, niti je provedena i osnovna provjera.
Vladini nalazi otkrivaju ozbiljne nepravilnosti
Nakon pravnih koraka koje je poduzeo Ir Amim, Registar fondova je nedavno objavio nalaze revizije Benvenisti Trusta, koji su potvrdili da je fond u suštini fiktivna tvorevina kojom upravlja Ateret Cohanim. Revizija je otkrila sukobe interesa, finansijske nepravilnosti i ozbiljne zloupotrebe u radu fonda. Također je utvrđeno da fond djeluje u direktnom kršenju svog izvornog mandata i statuta, koji su uspostavljeni radi podrške i osiguravanja stanovanja siromašnim jemenskim Jevrejima i drugim ugroženim stanovnicima Jerusalema. Ipak, uprkos ovim nalazima, Registar fondova nije pozvao na povlačenje imenovanja Ateret Cohanima iz uprave fonda niti na obustavu njegovih aktivnosti. Štaviše, sudovi i dalje presuđuju u korist naseljeničke grupe/fonda i odobravaju iseljenja u Batn al-Hawi.
Umjesto da ove slučajeve razmatraju iz šire pravne perspektive, zasnovane na međunarodnom pravu te moralnim i humanitarnim principima, izraelsko pravosuđe postaje saučesnik u ovim potezima, što je dovelo do dramatičnog porasta iseljenja.
Iako se ovi procesi provode pod prividom zakonitosti, oni se temelje na sistemskoj diskriminaciji ugrađenoj u izraelski pravni sistem, koja Palestince lišava jednakih prava i bilo kakvog stvarnog puta ka pravdi. Takve radnje predstavljaju oblik prisilnog premještanja i teško kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava, kako je potvrdio savjetodavni stav Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine. Nadalje, ove mjere, koje se provode u najosjetljivijem i strateški najvažnijem dijelu Jerusalema, imaju jasnu namjeru da sabotiraju svaku mogućnost pravednog političkog rješenja s palestinskom prijestolnicom u Istočnom Jerusalemu.
Nedjeljnim iseljenjima prijetnja zajednici Batn al-Hawe postala je još akutnija. Bez hitne intervencije, mnogi bi u narednim mjesecima mogli izgubiti svoje domove. Moraju se poduzeti svi napori kako bi se zaustavile ove mjere oduzimanja imovine i raseljavanja te osiguralo održivo rješenje koje će zaštititi pravo porodica na njihove domove i zajednice.
Iako se ovi procesi provode pod prividom zakonitosti, oni se temelje na sistemskoj diskriminaciji ugrađenoj u izraelski pravni sistem, koja Palestince lišava jednakih prava i bilo kakvog stvarnog puta ka pravdi. Takve radnje predstavljaju oblik prisilnog premještanja i teško kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava, kako je potvrdio savjetodavni stav Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine. Nadalje, ove mjere, koje se provode u najosjetljivijem i strateški najvažnijem dijelu Jerusalema, imaju jasnu namjeru da sabotiraju svaku mogućnost pravednog političkog rješenja s palestinskom prijestolnicom u Istočnom Jerusalemu.
Nedjeljnim iseljenjima prijetnja zajednici Batn al-Hawe postala je još akutnija. Bez hitne intervencije, mnogi bi u narednim mjesecima mogli izgubiti svoje domove. Moraju se poduzeti svi napori kako bi se zaustavile ove mjere oduzimanja imovine i raseljavanja te osiguralo održivo rješenje koje će zaštititi pravo porodica na njihove domove i zajednice, navodi se u saopštenju izraelske organizacije Ir Amim.
