Bosna i Hercegovina je prošle godine ostvarila rast izvoza meda, ali je istovremeno zabilježen i značajan porast uvoza, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Tokom 2024. godine iz BiH je izvezeno meda u vrijednosti od 266.437 KM, što predstavlja rast od 10,61 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, uvoz je daleko nadmašio izvoz – u BiH je uvezeno meda u vrijednosti od 4,6 miliona KM, što je povećanje od 28,75 posto u odnosu na 2023. godinu.
Količinski, izvoz meda je dostigao 10 tona, što je znatan skok u odnosu na 6,9 tona iz 2023. godine, dok je istovremeno uvezeno čak 621,4 tone meda.
Prosječna izvozna cijena jednog kilograma meda iznosila je 26,30 KM, dok je uvozna cijena bila znatno niža, 7,36 KM. To ukazuje na činjenicu da BiH izvozi skuplje i kvalitetnije vrste meda, dok uvoz pokriva potrebu za jeftinijim varijantama.
Najveće tržište za bh. med bila je Saudijska Arabija, gdje je plasirano više od osam tona. Pored toga, med iz BiH se izvozio i u Jordan, oko jedne tone, Ujedinjene Arapske Emirate, 211 kilograma i Tursku 137 kilograma.
S druge strane, BiH najviše meda uvozi iz Hrvatske, Srbije, Turske, Bugarske i Mađarske.
Iako domaća proizvodnja bilježi rast, i dalje ne može pokriti potrebe tržišta, što se ogleda u visokoj stopi uvoza.
Pčelari upozoravaju da je sektor suočen s brojnim izazovima, uključujući klimatske promjene i rastuće troškove proizvodnje, zbog čega su podsticaji i strategije za jačanje domaće proizvodnje ključni za smanjenje zavisnosti od uvoza.
