Genocid koji se trenutno dešava u Gazi predstavlja jedan od najdramatičnijih prelomnih trenutaka u savremenoj međunarodnoj politici. Ova tragedija je razorila iluzije o međunarodnom pravu, normama i institucijama koje su do sada bile temelj globalnog poretka, pokazujući da su one često samo sredstva moćnih država za održavanje svoje dominacije nad slabijima. Također, ova situacija dovodi u pitanje osnovne teorije i koncepte iz oblasti međunarodnih odnosa, jer se pokazalo da su mnogi od njih zastarjeli i neadekvatni za današnje izazove.
Zapadne države, koje su najveći podržavaoci Izraela, suočavaju se sa ozbiljnim unutrašnjim i spoljnim političkim krizama. Njihova podrška izraelskoj politici u Gazi dovodi do gubitka legitimiteta, kako na domaćem terenu, tako i u međunarodnoj zajednici. Posebno je teško pogodila evropske države, jer je Evropska unija, do sada predstavljana kao zajednica vrijednosti i ljudskih prava, sada u velikoj unutrašnjoj krizi.
Unutar EU sve je jasniji raskol. Neke države, poput Irske, Španije i Slovenije, otvoreno nazivaju dešavanja u Gazi genocidom i kritikuju svoje institucije zbog podrške Izraelu. One pozivaju EU da hitno zaustavi nasilje i da se jasno distancira od izraelskih zločina. Druga grupa zemalja, uključujući Francusku, Belgiju i Portugal, osuđuje izraelske akcije kao “zločine” i donijela je odluku o priznanju države Palestine. Ove zemlje ne žele snositi političke i moralne posljedice proizraelskih stavova, posebno imajući u vidu da bi im takva podrška mogla ugroziti izborne rezultate.
S druge strane, postoji i treća grupa država, poput Njemačke, Mađarske i Češke, koje i dalje otvoreno podržavaju Izrael i odbijaju priznati Palestinu. Ova raznolikost stavova dovela je do ozbiljne tenzije unutar EU i ugrozila njenu koheziju i vjerodostojnost na globalnoj sceni.
Ovaj raskol je posebno bolan jer je doveo do gubitka povjerenja velikog broja evropskih građana u temeljne vrijednosti EU. Mnogi Evropljani smatraju da Unija ne ispunjava svoje osnovne principe ljudskih prava i pravde. Kao posljedica toga, jačaju ultradesničarske i nacionalističke struje, koje dodatno destabilizuju političku situaciju u brojnim članicama EU. Podsjetimo, EU je već ranije bila pogođena nizom kriza — od globalne ekonomske krize, preko pandemije COVID-19, do izazova migrantskih talasa — a sada će ova kriza dodatno narušiti ugled i legitimitet evropskih institucija.
Osim toga, proizraelski stavovi EU utiču i na njen međunarodni položaj u drugim važnim pitanjima, poput rata u Ukrajini. EU gubi moralnu superiornost jer je teško istovremeno braniti ljudska prava u Ukrajini dok se podržavaju teške povrede tih prava u Gazi. Ako želi zadržati vjerodostojnost u promovisanju univerzalnih vrijednosti, EU mora hitno preispitati i promijeniti svoju politiku prema izraelskoj agresiji.
Ipak, rastući pritisak globalne zajednice za ljudska prava i snažna pro-palestinska solidarnost u svijetu primorali su EU da donekle promijeni stav i počne kritikovati Izrael. Ostaje da se vidi hoće li ove promjene biti praćene stvarnim djelima na terenu i hoće li doprinijeti okončanju patnje miliona ljudi u Gazi.
