Nedaleko od Sarajeva, na tihoj uzvisini iznad sela Pavlovac, smjestio se zaboravljeni svjedok jednog slavnog, ali potisnutog doba. Kameni div, stećak težak nevjerovatnih 32 tone, stoji sam, ponosno prkoseći vremenu, zaboravu i ljudskoj nemarnosti.
Ovaj stećak nije samo najveći u Bosni i Hercegovini – on je najveći poznati primjerak te vrste u svijetu. Iako bez ukrasa, epitafa ili reljefa koji krase mnoge druge srednjovjekovne nadgrobne spomenike, njegova veličina i monumentalna jednostavnost odražavaju moć i simboliku vremena iz kojeg potiče.

U petak je o ovom stećku govorila i popularna emisija kviznog karaktera ‘Zabavno je znati’. Voditeljica Haruna Bandić postavila je takmičarima pitanje: “Na lokalitetu Pavlovac kod Sarajeva nalazi se…?” Svi su, očekivano, odgovorili “najveći nišan”, što je česta zabluda.
Tačan odgovor, kako je istaknuto, jeste – najveći stećak. U emisiju se uključio i magistar historije Nihad Klinčević, koji je dodatno pojasnio važnost ovog megalita:

Kako je kod Sarajeva preživio stećak od 32 tone? Magistar Klinčević u ‘Zabavno je znati’

Njegova tišina govori više od bilo kojeg natpisa. Upravo u toj ogoljenoj formi krije se snaga. On ne traži pažnju – on je prisustvo.

Ali, iako ga nauka priznaje, a povremeni kvizovi spominju, svakodnevna briga o ovom kulturnom dragulju gotovo ne postoji. Nekropola Pavlovac nekada je brojala 39 stećaka. Danas stoji samo ovaj jedan. Zašto? Zato što je bio pretežak za uništenje. U doba bivše Jugoslavije, lokalitet je služio kao vojni poligon JNA. Teška mehanizacija je preorala tlo, razmicala, uništavala, premještala nadgrobne spomenike stare stotinama godina. Samo je ovaj, zahvaljujući svojoj masi i čvrstoći, izbjegao isti kraj.
Ostao je sam – relikvija i opomena.

Kako je kod Sarajeva preživio stećak od 32 tone? Magistar Klinčević u ‘Zabavno je znati’

Stećci, ti nijemi svjedoci prošlosti, često se zanemaruju, prepuštaju propadanju, zarastaju u korov ili, poput ovoga, preživljavaju pukom slučajnošću. Dok UNESCO priznaje njihovu vrijednost, lokalne vlasti i šira javnost kao da još uvijek nisu u potpunosti svjesni s kakvim blagom imaju posla. Pavlovac bi mogao biti arheološki biser, mjesto edukacije, turizma i sjećanja. Umjesto toga, ostaje primjer zaborava.
Ako iko ikada bude pisao istoriju zaboravljenih divova, stećak iz Pavlovca stajat će na prvoj stranici. Ne kao običan kamen, već kao simbol vremena koje smo, možda prerano, ostavili iza sebe.