Dolaskom zime ponovo stari problemi. Kvalitet zraka u mnogim bh. gradovima je zagađen, a situacija je alarmantna. Dugogodišnji problem niko ne rješava, tek povremene kratkoročne mjere.
Građanima ostaje da slijede upute ljekara i smanje kretanje, posebno se to odnosi na najugroženije kategorije stanovništva.
Profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Adnan Mašić kaže da postoje rješenja, ali ih još nismo dostigli.
Imamo, konkretno u Sarajevu, to zagađenje čestičnom materijom, a u drugim gradovima postoje i drugi polutanti. Ono što je pozitivna stvar je da imamo napredak u polju evidentiranja stanja. Dakle postoje istraživački radovi, postoje mjerenja, tu se radi kontinuirano i možemo vidjeti neki napredak. Onaj drugi korak, gdje trebamo da se izborimo sa zagađenjem zraka, tu nije učinjeno ništa iz niza razloga koji su i ekonomske i političke i socijalne prilike – kaže Mašić s kojim je razgovarala naša Azra Šabović.
A dugoročno rješenje jeste da smanjujemo emisije zagađujućih materija, prvenstveno iz kućnih ložišta. Ključno je i ubrzati saobraćaj.
Profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Azrudin Husika kaže da emisije iz kućnih ložišta možemo smanjivati primjenom novih tehnologija, zamjenom postojećih kotlova i peći na čvrsta goriva.
Oni su značajni izvori zagađujućih materija, njih treba da zamjenjujemo kotlovima na pelet koji su certificirani, da vodimo računa o ispravnosti dimnjaka. Pored tih tehnologija tu su i priolitički kotlovi na biomasu, toplotne pumpe. Što se tiče saobraćaja, moramo se drugačije organizovati, da u većim gradovima okosnicu gradskog saobraćaja čini javni saobraćaj. Da dijelove tih gradova ograničimo, zatvorimo za prilaz vozila, ali da građanima omogućimo korištenje javnog saobraćaja, a da automobile ostavljaju negdje van gradskih centara – navodi Husika.
Mašić napominje kako postoje razne metode te da su stotine evropskih i svjetskih gradova rješavali ovaj problem i nisu imali isti pristup.
Nisam zagovornik zabrana, više sam za stimulativna rješenja. Dakle, mogu se stimulisati domaćinstva da ne otpuštaju prljavu energiju i da prelaze na čistu koja je skuplja, ali da im tu država pomogne. Što se tiče automobila, bojim se da će u jednom trenutku određene restrikcije morati biti primjenjene, jer naprosto broj automobila nam konstatno raste – dodaje Mašić.
Za cjelokupan problem u vezi sa zagađenjem svijest moraju imati svi, objašnjava profesor Husika. Dodaje da je mala svijest naših građana o uticaju zagađenog zraka na zdravlje pa samim tim onda to i nije neki visoki prioritet političarima.
Svi ovi modeli su dobro oprobani i uhodani u zemljama EU koje su imale slične probleme. Tako da oni i pokušavaju da prenesu svoja iskustva u BiH. Naravno, ne možemo jednostavno kopirati to, ali uz malu adaptaciju u nekom cjenovnom smislu moramo se osloniti na domaću proizvodnju kotlova, sa domaćom pameću, sa inovacijama naše industrije i da onda takve tehnologije primjenjujemo, ne nužno da uvozimo neke tehnologije iz EU da bismo poboljšali situaciju – navodi Husika.
Mašić poručuje kako država mora imati mehanizam da upravlja nad krizom te dodaje kako je niz stvari koje se moraju uraditi, ali za početak se moraju implementiratu postojeći zakoni.
Ne možemo mi pričati o rješenju ovoga ako ne možemo da zaustavimo bespravnu gradnju, ako riješimo 100 objekata energetski, a 200 novih bespravno se napravi, onda nema rješenja, država mora da profunkcioniše i da koristi mehanizme koje ima da upravlja krizom – zaključuje Mašić.
