Kako Srbija može da izađe iz postojeće situacije?

Republika Srbija prolazi kroz turbulentan period svog društvenopolitičkog razvoja. Nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1.novembra 2024.godine započeo je period intenzivnih studentskih protesta i blokada rada visokoškolskih ustanova u Srbiji. Ne odvija se nastava što je dovelo do sveopšte blokade rada univerziteta. Specifičnost studentskih protesta je da nemaju prepoznatljive studentske lidere nego se sve dešava sa određenom dozom društvene mimikrije, koja upućuje na postojanje nekoga vodstva koje daljinski upravlja protestima. To je dovelo do radoznalosti građana prema samim organizatorima protesta sa pitanjem ko zaista stoji iza studentskih protesta u Srbiji. Studenti su to pravdali nekim svojim razlozima kako bi navodno izbjegli eventualnu represiju od strane vlasti, dok je na drugoj strani javnost u Srbiji započela izražavati začuđenost čak i sumnju o stvarnim organizatorima protesta.

Društvo u Srbiji je prošlo kroz brojne tranzicione faze, od rata i sankcija, preko promjene režima, do pokušaja dodatne demokratizacije. Dijalog predstavlja ključni instrument za postizanje društvene kohezije, prevazilaženje polarizacija i izgradnju održivih demokratskih institucija. Srbija se danas suočava s dubokim političkim podjelama, erozijom povjerenja u institucije, tenzijama u vezi sa identitetom, regionalnim pitanjima i evropskim integracijama, hitno joj je potreban sveopšti društveni dijalog i dogovor.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) razumio je poruku studenata i potrebu za promjenama i nedavno je pozvao „sve one koji drugačije misle“ da na svim nivoima krenu da razgovaraju, dogovaraju se i nađu što više zajedničkih imenitelja[2].

Analitičari smatraju, da je usprkos napetostima, ličnim animozitetima i polarizaciji potrebno uspostaviti dijalog kako bi se postigao unutrašnji konsenzus o ključnim pitanjima za budućnost države i izlazak iz postojeće situacije. Politička pitanja treba rješavati na drugom mjestu, a na fakultetima odnosno univerzitetima treba da se odvija nastava i stiče znanje. Trenutno optimalno rješenje u postojećim okolnostima je odvijanje on line nastave gdje je to moguće.

Srbija se nalazi u složenoj i potencijalno opasnoj poziciji. U pitanju je klasična „geopolitička šahovska tabla“ gdje se velike sile nadmeću za uticaj, a lokalni akteri — kako vlast tako i opozicija — koriste vanjskopolitičke teme za unutrašnju legitimaciju. Opasnost dolazi iz mogućnosti pogrešnog koraka koji bi doveo do eskalacije, bilo u vezi sa Kosovom, Bosnom i Hercegovinom ili međunarodnim (re)pozicioniranjem. Obojena revolucija je počela dosta ranije sa ekonomskim prosperitetom Srbije i pripremom tzv. spavača koji se aktiviraju kada to zatreba. Ekonomsko osnaživanje Srbije ne odgovara jednom dijelu krugova na Zapadu i na Istoku.

Srbija se nalazi pod pritiscima zbog nekoliko pitanja: pritisci Zapada oko Kosova, geopolitičko p(r)ovlačenje Srbije između Istoka i Zapada, Bosna i Hercegovina i Republika Srpska, vojne vježbe, naoružavanje i obavještajne igre i unutrašnji faktori ranjivosti (studentski protesti).

Analitičari upozoravaju na pojačanu prisutnost stranih obavještajnih službi u Srbiji kako ruskih, tako i zapadnih — s ciljem uticanja na javno mnijenje i političke odluke. Rukopis pojedinih stranih obavještajnih službi prepoznat je i kod organizacije studentskih protesta. Iako je Srbija prije nekoliko godina doživjela upad u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem uspjela je konsolidirati svoje službe, u međuvremenu su se pojavili novi izazovi koji traže nove odgovore. Iskorištavanje trenutka kroz stvaranje trajnih partnerstava u susjedstvu i povećano investiranje u prijateljstva u regionu je put za budućnost Srbije, piše IFIMES.