Život počinje dahom, a završava izdahom. Pluća su centralni organ - istakao je prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, pulmolog, gostujući u emisiji "Anatomija života".

Jedan od najčešćih zdravstvenih problema koji pogađa pluća je kašalj i on predstavlja odbrambeni mehanizam tijela.

Postoji poseban centar u produženoj moždini koji upravlja kašljem. Kašalj može nastati kao posljedica iritacija iz vanjske sredine, upalnih procesa izazvanih virusima i bakterijama, pa čak i malignih oboljenja pluća - pojašnjava prim. dr. Hadžiosmanović.

Iako se pluća često krive za kašalj, on ipak može potjecati i iz gornjih respiratornih puteva koje čine grkljan, ždrijelo i nos. Cilj kašlja je izbacivanje "uljeza" iz pluća, bilo da je riječ o stranoj materiji ili imunološkoj reakciji. Kašalj je čest i kod astme, gdje nije uzrokovan stranim materijama, već reakcijom antigena i antitijela koji dovode do spazma bronha. Napadi astme nerijetko završavaju kašljem.

Sezonske varijacije infekcija pluća također su veoma bitne. Teže infekcije češće se javljaju u proljeće i ljeto, dok zima donosi češće virusne infekcije zbog pothlađivanja.

Kašalj kao alarm: Šta nam pluća poručuju?

Virusne infekcije smanjuju otpornost organizma i same po sebi mogu izazvati upale pluća, koje se razlikuju od bakterijskih. Kod atipičnih pneumonija kašalj je uglavnom suh jer se upala događa u vezivnom tkivu ili krvnim sudovima, a ne u bronhijama ili alveolama - istakao je prim.dr. Teufik.

Bakterijske upale pluća obično izazivaju produktivan kašalj. Ljekarima je važan podatak o boji i količini iskašljanog sadržaja jer on pomaže ljekarima da odrede uzrok kašlja. Naprimjer, akutni bronhitis karakteriše kašalj s iskašljavanjem, dok pacijenti s hroničnom opstruktivnom bolešću pluća iskašljavaju tamniji sadržaj. Virusne infekcije obično ne stvaraju ispljuvak, a prisustvo krvi u ispljuvku uvijek zahtijeva detaljniju dijagnostiku.

Mislim da smo mi prva zemlja po broju oboljelih od tuberkuloze u Evropi. Mi smo na tuberkulozu zaboravili. To je bila bolest koja je harala svijetom i Evropom prije nekih 100 godina. Bila je neizlječiva kao što je danas karcinom pluća.

Ipak, važno je pitanje mogu li se pluća u potpunosti oporaviti. Stručnjaci naglašavaju da to zavisi od vrste oboljenja.

Ako mislite na oporavak pluća nakon prestanka pušenja, potrebno je oko devet godina da pluća povrate funkciju. Kod infekcija ili karcinoma pluća potpuni oporavak nije moguć, ali se uzrok bolesti može liječiti - zaključio je prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, pulmolog.