U organizaciji Discipline za nauku i nastavu i Klinike za neurologiju KCUS-a, u prisustvu velikog broja ljekara i medicinskog osoblja, pacijenata i članova njihovih porodica u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježen je Svjetski dan multiple skleroze.

U povodu ovog značajnog događaja održana su predavanja o ovoj podmukloj bolesti, od pojave prvih simptoma, uspostavljanja dijagnoze, do određivanja najadekvatnije terapije i liječenja.

V. d. šefice Neurološke klinike, prof. dr. Selma Šabanagić-Hajrić istakla je da je zahvaljujući zajedničkim aktivnostima ljekara i medicinskog osoblja, partnera iz farmaceutskih kuća i Udruženja pacijenata oboljelih od multiple skleroze KS postignuto mnogo u smislu dijagnostike i liječenja bolesti poznate kao bolest s hiljadu lica.

Nastavljamo i dalje sa zajedničkim aktivnostima, jer je ovo borba u kojoj smo zajedno sa našim pacijentima, od prvog dolaska na našu Kliniku i uspostavljanja dijagnoze, do određivanja i primjene terapije. Od ukupno 982 oboljela u FBiH, na našoj Klinici liječi se 570 pacijenata. Osvrnemo li se na početke, konkretnije na 2005. godinu kada smo imali na raspolaganju samo 2 imunomdulatora, možemo reći da smo postigli mnogo. Danas na raspolaganju imamo 14 imunomodulatora koji su se pokazali kao izuzetno efikasni u liječenju multiple skleroze. Prema najnovijim statistikama preko 2,9 miliona ljudi na svijetu boluje od multiple skleroze, sa zabrinjavajućim podatkom da se na svakih 5 minuta uspostavi nova dijagnoza. Bosna i Hercegovina spada u grupu evropskih zemalja sa značajnim rizikom i prevalencom obolijevanja od multiple skleroze. Stalnim usavršavanjem i unaprijeđivanjem dijagnostičkih kriterija značajno smo skratili put uspostavljanja dijagnoze. Od 2001.godine imali smo nekoliko revizija u uspostavljanju dijagnoze, a najnovija je predložena iz 2024. koja pruža značajna olakšanja u smislu bržeg i specifičnijeg uspostavljanja dijagnoze, što je neophodno za započinjanje liječenja pacijenta,te određivanje najadekvatnije terapije – kazala je prof. dr. Šabanagić-Hajrić.

Prof. dr. Enra Suljić navela je da na Klinici za neurologiju primjenjuju multidisciplinarni pristup u liječenju svih oboljenja, pa tako i multiple skleroze, gdje tokom uspostavljanja dijagnoze i samog liječenja posebno dolazi do izražaja saradnja s radiolozima, kolegama s Očne klinike, te potom psihijatrima i fizijatrima.

Veoma je važno djelovati na multiplu sklerozu odmah po uspostavljanju dijagnoze i odrediti individualizirano lijekove za ovo oboljenje. Prije samo deset godina smo govorili da imunomodulatore dajemo da bismo usporili prirodni tok multiple skleroze, a već sada imamo potentne instrumente, odnosno lijekove koji će zaustaviti dalji tok bolesti do fantastičnih 93,7 posto, da nema uopće više relapsa u dugom periodu praćenja. Tokom godina smo značajno promjenili koncept liječenja ove bolesti, jer imamo veoma pouzdane alate kojima se uspostavlja dijagnoza i prati liječenje multiple skleroze, u koje spada magnetna rezonanca, optičko koherentna tomografija (OCT) i brojni funkcionalni testovi kojima se služimo u svakodnevnoj praksi za procjenu tihog praćenja multiple skleroze, jer nažalost nema benignih formi ovog oboljenja – navela je prof. dr. Suljić.

Mr.sci.med.dr Emina Vukas sa Pedijatrijske klinike KCUS-a održala je predavanje o multiploj sklerozi kod djece, naglašavajući da iako je ova bolest kod pedijatrijske populacije rijetka, itekako je stvarna.

Najčešće se bolest kod djece javlja u petnaestoj godini, ali nije isključeno ni u ranijoj dobi života. Liječenje baziramo na multidisciplinarnom pristupu, a najveću podršku imamo od kolega sa Neurološke klinike sa kojima se često konsultujemo, uvažavajući praksu i bogata iskustva koje imaju u liječenju multiple skleroze i drugih neuroloških oboljenja. Riziko faktori koji dovode do nastanka multiple skleroze su brojni, u prvom redu genetska predispozicija, potom faktori okoliša među kojima je Epstein-Barr virus za koji se smatra da pospješuje nastanak multiple skleroze, manjak vitamina B i drugi. Brojni su simptomi sa kojima nam se djeca javljaju, ali jedan od češćih je da se žale na umor i slabost, što je prilično diskretan simptom. Česti simptomi su i glavobolja i poremećaj hoda, poremećaj svijesti i vida. S toga nikad ništa ne prepuštamo slučaju, već pristupamo svakom djetetu s posebnim oprezom i uradimo kompletnu dijagnostiku – kazala je dr. Vukas.

Glavna sestra Klinike za neurologiju KCUS-a, Amela Kavazović, DMS, kazala je da je komunikacija od ključnog značaja u liječenju pacijenata, te da je uloga medicinske sestre od velikog značaja s obzirom da su one prve sa kojima se pacijenti susreću i ostaju uz pacijente svo vrijeme tokom liječenja.

Posebno je bitno voditi računa o emotivnom stanju pacijenta i pristupiti svakom pacijentu individualno, u smislu izgradnje međusobnog razumijevanja i povjerenja. Mi s pacijentima vremenom postajemo kao porodica, jer je riječ o cjeloživotnom liječenju i zajedničkoj borbi kroz koju prolazimo. Nastojimo pratiti promjene u raspoloženju i ponašanju, te o svemu uredno informišemo ljekare, jer ponekad su sitne promjene najveći alarm da se nešto značajno dešava i da je neophodno hitro reagirati. Osobito je značajno izgraditi naviku redovnog uzimanja terapije kod pacijenata i ohrabriti ih da ne odustaju – kazala je Kavazović.

Ove godine obilježava se 50. godišnjica Udruženja oboljelih od multiple skleroze KS, a tim povodom prisutnima se obratio i predsjednik Udruženja Gordan Muzurović. U svom obraćanju Muzurović je istakao da je glas pacijenata najbitniji u borbi za bolje uslove liječenje te s toga i obilježavanje 30.maja ima veliki značaj za podizanje svijesti o ovom oboljenju.

Pacijent, medicina odnosno ljekari i medicinsko osoblje i farmacija su jedno tijelo u liječenju. Zhavljujući zajedničkom radu svih nas danas čekanje na lijek traje 3 i po mjeseca, dok se ranije od otkrivanja dijagnoze do početka liječenja čekalo 5 godina. Skoro 1.000 oboljelih danas ima pristup liječenju najsavremenijim lijekovima. Možemo li bolje? Možemo, uvijek. Ali ne smijemo zanemariti ogroman napredak koji smo ostvarili u dijagnostici i liječenju multiple skleroze. Imamo odlične ljekare i medicinsko osoblje, sa kojima se družimo do kraja života, jer multipla skleroza je neizlječiva bolest čije liječenje traje cjelog života. Pored ljekara, farmaceutske industrije i podizanja glasa pacijenata od najvećeg značaja je i podrška države, gdje također bilježimo veliki pomak. Sa 800.000KM koliko je ranije izdvajano za savremene lijekove za multiplu sklerozu, danas se izdvaja oko 12 miliona KM – izjavio je Muzurović.

Iako se imunomodulirajuća terapija pokazala kao veoma efikasna u sprečavanju napredovanja oboljenja, u našoj zemlji bilježi se i trend odustajanja pacijenata. Prema analizama Klinike za neurologiju KCUS-a 2023.godine od imunomodulirajuće terapije odustalo je 65 pacijenata, 2024.godine 62 pacijenta, te je u prvih 5 mjeseci 2025.godine od imunoterapije odustalo 49 pacijenata, saopćeno je iz KCUS-a.