Kina je u utorak ispalila rakete prema Tajvanu i rasporedila nove amfibijske jurišne brodove zajedno s bombarderima i ratnim brodovima kako bi opkolila ostrvo, drugog dana svojih najopsežnijih vojnih vježbi do sada, čiji je cilj uvježbavanje blokade.
Komanda Istočnog vojnog područja saopćila je da će se gađanja bojevom municijom odvijati do 18 sati u moru i zračnom prostoru na pet lokacija oko Tajvana i uz kinesku obalu, dok su mornaričke i zračne snage uvježbavale udare na pomorske i zračne ciljeve, kao i protivpodmorničke operacije sjeverno i južno od demokratski upravljanog ostrva.
Vježbe, nazvane "Justice Mission 2025", počele su 11 dana nakon što su Sjedinjene Američke Države objavile rekordni paket vojne pomoći Tajvanu u vrijednosti od 11,1 milijardu dolara i predstavljaju najveće kineske manevre do sada po ukupnom obuhvatu i blizini ostrvu, nakon što je Kineska uprava za pomorsku sigurnost u ponedjeljak dodala još dvije zone za gađanje bojevom municijom.
Visoki tajvanski sigurnosni zvaničnik rekao je Reutersu da Tajpej prati hoće li se u ovom šestom velikom krugu ratnih vježbi od 2022. godine, kada je tadašnja predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi posjetila ostrvo, Kina ponovo odlučiti na ispaljivanje projektila preko Tajvana, kao što je to učinila tada.
Prema riječima tog izvora, Peking se, čini se, koristi vježbama i za uvježbavanje udara na kopnene ciljeve, poput američkog raketnog sistema HIMARS, veoma pokretnog artiljerijskog sistema dometa oko 300 kilometara, koji bi mogao pogađati obalne ciljeve u južnoj Kini.
Predsjednik Tajvana Lai Ching-te rekao je u objavi na Facebooku da su kineske vježbe "nespojive s ponašanjem koje se očekuje od odgovorne velike sile".
Dodao je da su jedinice na prvoj liniji spremne braniti ostrvo, ali da Tajpej ne želi eskalirati situaciju.
Tajvansko ministarstvo odbrane potvrdilo je da su u utorak ujutro održane vježbe gađanja bojevom municijom sjeverno od Tajvana te da je krhotina ušla u njegovu pridruženu zonu, definiranu kao 24 nautičke milje od obale.
Tajvan se nalazi uz ključne komercijalne pomorske i zračne rute, pri čemu kroz Tajvanski moreuz svake godine prolazi oko 2,45 biliona dolara trgovine, a zračni prostor iznad ostrva predstavlja važan koridor između Kine, druge najveće svjetske ekonomije, i brzo rastućih tržišta istočne i jugoistočne Azije.
