Nacrt Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za narednu godinu, koji je Vlada FBiH uputila u parlamentarnu proceduru, izazvao je brojne reakcije stručne i političke javnosti, prvenstveno zbog njegove strukture i prioriteta. Analiza planiranih rashoda pokazuje da dokument nema izraženu razvojnu orijentaciju, već je dominantno fokusiran na finansiranje tekućih obaveza i socijalnih davanja.
Od ukupnog iznosa budžeta, više od polovine sredstava planirano je za socijalne transfere, dok su ulaganja u razvoj, infrastrukturu i dugoročni ekonomski rast ostala na znatno nižem nivou. Takav pristup, upozoravaju kritičari, ukazuje na izostanak jasne prihodovne i reformske strategije, posebno kada je riječ o fiskalnim zakonima koji se godinama najavljuju, ali još nisu realizovani.
Predloženi nacrt budžeta iznosi gotovo 8,9 milijardi konvertibilnih maraka, što je za 649 miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje budžetskog okvira očigledno je donijelo zadovoljstvo pojedinim članovima Vlade, koji su u resorima kojima rukovode dobili više sredstava nego ranije.
Ministrica obrazovanja i nauke FBiH Jasna Duraković istakla je da je njen resor ostvario značajan iskorak, posebno u oblasti naučnoistraživačkog rada.
Mogu se zaista pohvaliti činjenicom da smo evo nakon više mjesečnog lobiranja uspjeli dobiti podršku, dakle, sa povećanjem, značajnim povećanjem u nauci gdje ćemo itekako moći kvalitetnije programe putem javnih poziva raspisati u narednoj godini.
Međutim, iz zvaničnog saopćenja Vlade nije moguće precizno utvrditi koliki je tačno iznos izdvojen za Ministarstvo obrazovanja i nauke, niti kako će ta sredstva biti raspoređena.
Slična situacija je i u Ministarstvu okoliša i turizma, gdje je zabilježen rast budžetskih sredstava, ali bez detaljnog prikaza njihove namjene.
U prethodnoj godini budžet Federalnog ministarstva okoliša i turizma bio je nešto manje od 12 miliona konvertibilnih maraka. U ovoj godini je pređenje u porast od nekih 2 miliona dodatno, što se vjerovatno čini malo. I ja bih se s tim složila kada govorimo o ministarstvu koji ima, rekla bih, i razvojnu i socijalnu komponentu, dakle, ovu zaštitu okoliša koja košta.
Ni u ovom slučaju javnosti nisu dostupni precizni podaci o planiranom rasporedu sredstava po programima i projektima.
Za razliku od toga, ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak poručio je da su zahtjevi njegovog resora u potpunosti uvaženi.
Ono sve što smo mi tražili u budžetu, kako uprava policije, tako i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, mi smo dobili. To znači sve što smo tražili, dobili smo i sve ono što je potrebno kako Federalnoj upravi policije, tako i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova, mi smo obezbijedili.
Ipak, na pitanja o konkretnim iznosima, prioritetima i načinu trošenja tih sredstava, ministar nije dao dodatna pojašnjenja.
Prema dostupnim podacima, socijalna izdvajanja u nacrtu budžeta prelaze milijardu konvertibilnih maraka, dok će izdvajanja za povećanje penzija od 17 posto dostići oko 4,3 milijarde maraka. Time socijalni rashodi čine ubjedljivo najveći dio ukupnog budžetskog kolača.
Profesorica ekonomije na Internacionalnom Burch univerzitetu prof. dr. Adisa Arapović-Omerbegović upozorava da ovakav trend nužno vodi ka novim zaduženjima.
I ta stavka raste sada značajno toliko da zahtjeva nova zaduženja za Federaciju BiH, čak i više od onoga što je bilo planirano, mnogo više rekla bih. To znači da je ovaj budžet prvenstveno reakcija na ono što sada vlasti u Federaciji BiH same priznaju, a i same su doprinijele značajno bržem rastu inflacije nego što je to u eurozoni.
Osim socijalnih davanja, gotovo 600 miliona maraka planirano je za zdravstveno osiguranje, subvencije javnim i privatnim preduzećima, poticaje poljoprivredi te transfere kantonima, gradovima i općinama. Istovremeno, privreda se suočava s rastućim opterećenjima, dok prihodi budžeta ne rastu istom dinamikom kao rashodi.
I jednom takvom trenutku, ovo su kratkoročne mjere gašenja požara koji ste sami napravili, koji stvaraju problem dugoročnost za održivost Budžeta Federacije BiH. On non stop iziskuje sada zaduženja od više od milijardu. U isto vrijeme taj budžet je već dvije godine u deficitu, iako je ova vlada zatekla budžetu blagom suficitom.
Najmanji dio budžetskih sredstava odnosi se na razvojne projekte. Za izgradnju cesta, brzih saobraćajnica i autoputeva planirano je manje od 250 miliona maraka, dok je za unapređenje avioprevoza predviđeno svega 10 miliona.
Opći utisak nacrta budžeta, zaključuje Arapović-Omerbegović, jeste pokušaj očuvanja socijalnog mira kroz povećana davanja, uz istovremeno odlaganje strukturnih reformi i razvojnih ulaganja, što dugoročno može dodatno ugroziti fiskalnu stabilnost Federacije BiH.
Prilog radio Emerin Ahmetašević.
