Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović na predstavljanju zbornika "Hrvati u dejtonskoj BiH stanje i budućnost" u Zagrebu, 30 godina od potpisivanja ovog sporazuma nazvao je "nesavršenim mirom".
Kao glavni urednik zbornika naveo je kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o konsocijacijskoj budućnosti, odnosno o federalizmu koji će osigurati jednak glas sva tri konstitutivna naroda.
Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak - rekao je, između ostalog, Čović.
Ove stavove Čovića komentirao je pravni stručnjak Enver Išerić u svom Facebook statusu pod nazivom 'Ko su vodopije u Čovićevoj priči?'
Povodom izdavanja Zbornika “Hrvati u dejtonskoj BiH stanje i budućnost", da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o konsocijacijskoj budućnosti, odnosno o federalizmu koji će osigurati jednak glas sva tri konstitutivna naroda.” Pazite molim vas šta govori. Jednak glas sva tri naroda, a ne jednak glas svakog građanina. A jednak glas (vjerovatno je mislio na jednako pravo glasa) naroda ne postoji ni u teoriji niti u praksi. Možemo samo zamisliti, a i to je vrlo teško, da li ni uopšte postojala i jedna država u svijetu sa više naroda. Narodi mogu imati samo jednako pravo i jednake mehanizme zaštite svojih vitalnih interesa, ili kako entitetski ustavi propisuju – vitalnih nacionalnih interesa. Uz to govori da se mora razmišljati o konsocijacijskoj budućnosti, odnosno o federalizmu – naveo je Išerić.
Pojasnio je da konsocijacija, između ostalog, garantira određenim društvenim grupama učešće u vlasti.
Pa zar to već nemamo? Imamo i u parlamentima i u vladama. Traži Čović da se razmišlja i o federalizmu. Malo je to što državno uređenje Bosne i Hercegovine ima elemenata federacije i što se jedan od entiteta i zove, a i uređen je po principima federalizma. Šta je iznad toga? O čemu se mora razmišljati. O podjeli države na tri etničke federalne jedinice? I vjerovatno Čović misli na “jednakopravnu” podjelu! I legitimnu. I eto nas korak do raspada države – smatra Išerić.
Osvrnuo se na Čovićevu izjavu da 'bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak' te da je "trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije".
On po “stoti” put građane, posebno Hrvate, plaši nekakvim građanskim konceptom. A ja po “stoti” put odgovaram da je to koncept koji “živimo” i koji ima mahane koje treba otkloniti (implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava). Plaši Čović unitarizmom i brojnošću Bošnjaka iako su Bošnjaci dozvolili da se krše ustavne odredbe i to samo na njihovu štetu. Zato to treba odmah zaustaviti i vratiti u okvire ustava, a ne na početak. Jer nije jasno na koji početak Čović misli. “Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH", kaže Čović. Da li to on misli na tri naroda koje bi Bosna mogla izgubiti? I šta to znači? Da li je to prijetnja Bosni? Jer kako bi Bosna mogla na drugi način izgubiti jedan narod osim da se radi o secesiji nekih njenih dijelova ili potpunom raspada-disoluciji. Ovo su vrlo ozbiljne prijetnje! – naveo je Išerić.
Išerić je, kako je dalje naveo, s Čovićem jedino saglasan u tome da je Dejtonski okvir nesavršen i da se to prepoznaje i u aktualnoj blokadi vlasti u Bosni i Hercegovini koja sprečava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Ali zato taj okvir treba mijenjati kako bi se otklonile te blokade, a ne da to bude razlog za zahtjeve za neke nove entitete, podjele i prijetnje. A te blokade drže i vrše upravo Čović i njegov prijatelj Dodik. Žali se Čović i zbog neusvajanja zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine i kaže 'naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde'. A znamo da niti su ta rješenja pomirila neke njegove tri strane, niti su zadovoljila evropske zakone. Nigdje u svijetu, siguran sam, nema niti u jednom zakonu prelazne odredbe u kojoj se kaže da će taj zakon mijenjati u narednom periodu. Zakoni se pišu i usvajaju u najboljim oblicima i sa najboljim rješenjima, a u skladu sa najboljim standardima – istakao je Išerić.
Komentirao i Čovićevo poređenje Bosne i Hercegovine sa maslinom.
'Ono što je problem te masline - ko god je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao, posebice oni koji su se proglasili ekspertima. Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika, na štetu tri ključne grane tog stabla'. Možda je Čović u novoj konstataciji u pravu. Samo je propustio kazati da te vodopije i štetnici rastu iz te tri grane. A te vodopije su oni koji su u vlasti, ogrezli u “ispijanju krvi i pameti i novca” ovom bosanskom narodu i toliko su raširili te grane – vodopije, da im ne može prići baštovan / tužilac da ih potkreše – poručio je Išerić.
