Šta ta vrsta nesposobnosti državne vlasti znači za za Bosnu i Hercegovinu, te kako to vidi i kako se prema tome odnosi EU, pitali smo u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' profesora Farisa Kočana sa Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani. Najprije smo ga zamolili za komentar ishoda današnje sjednice Vijeća ministara koja je održana nakon što je predsjedavajuća Borjana Krišto sa dnevnog reda povukla dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača sa EU. Ovi zakoni i imenovanje, kao što je poznato, bili su uslov za dobivanje datuma početka pregovora sa EU:
Iz ove perspektive je veoma zanimljiv današnji ishod sjednice, jer se zna da Vijeće ministara jeste tjelo za donošenje političkih odluka. Istovremeno, danas vidimo i neke druge interpretacije ukljujući i onu da je ovaj ishod dobar jer su oba teksta zakona u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH. Druga čitanja pak, kažu da je današnji ishod još jedan dokaz da je država zarobljena od strane nekih političkih partija koji EU vide kao instrument sa kojim mogu raditi destruktivno, a kako bi dobili neke koncesije. Ipak, problem je, kako ja to vidim, da se cijeli kontekst EU proširenja zatvara. To su Crna Gora i Albanija razumjele i one rade u tom smjeru dok bi Bosna i Hercegovina morala malo bolje da odradi svoj posao - posebno političke partije - ako zaista želi da iskoristi ovu priliku i dobije zeleno svjetlo za početak pregovora, kako bi onda išla dalje, naglašava Kočan i dodaje
Treba jasno reći da, kad je bila politička kriza vezana uz Dodika, postalo vrlo jasno kako su se partneri vezali za njega i pri tome rekli da neće biti nikakvog progresa na evropskom putu dok se ta stvar ne riješi. Time su poslali jasan signal da neće biti ni napretka ni bilo kakvih zaključaka i da su time jasno zarobili taj cijeli proces. Kako je prema istraživanjima direkcije za EU oko polovine stanovništva RS za EU, politička elita RS ima komfornu poziciju u korištenju tog alata. Zato oni i koriste priliku da rješavaju unutrašnje političke prilike na grbači evropskog puta ali i naroda u Bosni i Hercegovini, precizan je profesor Kočan.
Komentarišući nedavnu izjavu ambasadora EU u BiH Luigi Soreca-e da su vrata EU u BiH još uvijek otvorena, ali da je na nama da iskoristimo tu priliku, jer neće ostati otvorena zauvjek, Kočan je vrlo direktan:
To je također važan element cijelog procesa jer kao što znate, u EU još uvijek postoje neki 'veto igrači' koje previše ne zanima proces proširenja. Mi sada prisustvujemo i svojevrsnoj duploj igri – Birselska elita to želi, a sve pojedinačne zemlje unutar EU baš i ne. Ipak, osjeća se da su oni koji su bili skeptični prema proširenju sve više svjesni da je potrebno zatvoriti ovaj okvir, a što je u značajnoj mjeri vezano za Ukrajinu. Tako je danas opet samo Mađarska bila protiv, ali to je uglavnom opet vezano za Orbana i Ukrajinu. Vidjećemo kako će se završiti predstojeći izbori u u Mađarskoj jer Orban po prvi put nakon dugo vremena ima nešto ozbiljnijeg protivnika. Trenutno je atmosfera u EU značajno inspirisana Ukrajinom i to zaista utiče na želju za proširenjem. Ali to neće trajati zauvjek. Rat u Ukrajini će jednom prestati a onda ćemo vidjeti šta će donijenti sve implikacije tog procesa i kako će se onda pozicionirati Ukrajina i EU. Onoliko koliko ja pratim BiH, mislim da je sada za nju najvažnije da se na međunarodnom nivou što više približi i uđe u NATO. Treba razumjeti da je BiH uz Gruziju jedina zemlja kandidat, da već ima Zakon o odbrani, da ima centraliziranu vojsku i da su do sada već bili jasni signali i ostvarena pojačana saradnja. Mislim da se tu može vidjeti ,da ga tako nazovem 'crnogorski model za Bosnu i Hercegovinu. Ona bi dakle prvo mogla ući u NATO da bi završila pitanje bezbjednosti i zaokruženje euro-atlanske pripadnosti. Nakon toga bi onda nastavila svoj EU put, prognozira profesor Kočan.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge analize i stavove profesora Farisa Kočana iz perspektive Slovenije kao članice EU u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i njenu trenutnu političku i sigurnosnu poziciju.
