Riječ je o poštivanju zakonskog roka djelovanja ureda za bivše predsjednike koji iznosi pet godina nakon kraja mandata, objasnila je za 24sata bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona je, naime, s datumom 18. februara ove godine podnijela zahtjev za zatvaranjem ureda.
To je samo formalnost, zatvorili smo 'ured' koji nikad nije postojao fizički, u februaru ove godine - rekla je bivša predsjednica.
No iz proračuna je, prema planu nabave, za njezin ured za ovu godinu planirano 8.000 eura. Od toga je 800 eura trebalo ići na fotokopirni papir, odnosno uredski materijal, a na telekomunikacijske usluge 80 eura. Za promociju i informiranje plan je bio potrošiti 400 eura, a isti iznos planiran je i za intelektualne i lične usluge. Najviše novca, nešto više od 2.800 eura, planiralo se potrošiti na računalne usluge, dok je za tiskarske usluge planirano također 400 eura. U 2024. godini Ured bivše predsjednice potrošio je 13.000 eura, a 2023. tek 1.000 eura.
Podsjetimo, Kolindi Grabar Kitarović dodijeljeni su 2020. godine uredski prostori u rezidenciji Visoka 22, ali ona ih nije koristila jer su oštećeni u potresu. Prostor joj je dodijelilo Ministarstvo imovine, ali je Kolinda, nakon prestanka dužnosti predsjednice, zapravo najviše radila od kuće, što zbog pandemije COVID-a, što zbog neadekvatnih uvjeta u Visokoj nakon potresa. Osim Ureda, imala je na pet godina pravo na dva državna službenika, ličnog vozača i službeno osobno vozilo. Također, ima i trajno pravo na fizičku zaštitu.
Njezin prethodnik Ivo Josipović se nakon što je izgubio na izborima vratio profesorskoj karijeri i nije imao ured, dok je Stjepan Mesić zadržao svoj ured sve do 2016. godine, kad je zakon promijenila Vlada Tihomira Oreškovića.
