Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je u Washingtonu kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma", održanoj na poziv potpredsjednika organizacije US–Europe Alliance Reufa Bajrovića.
Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru, a okupila je eksperte, diplomate, akademsku zajednicu i političke lidere koji su analizirali naslijeđe Dejtonskog mirovnog sporazuma, političku situaciju u BiH i sigurnosne perspektive regiona.
Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu. Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen je i državno - pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava Bosne i Hercegovine. Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, Sjedinjenim Američkim Državama – ali i drugim prijateljskim državama – na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći - kazao je Komšić.
Komšić je dodao kako je uspostavljanjem punopravnog mira Bosna i Hercegovina dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni, i opći društveni oporavak i izložio postignuća u posljednjih 30 godina.
Prema podacima UNHCR-a, više od milion bivših izbjeglica i raseljenih lica vratilo se u Bosnu i Hercegovinu nakon rata.
Uspostavili smo niz institucija koji štite suverenitet i politički integritet Bosne i Hercegovine kroz institucionalnu memoriju. Taj kontinuitet državnosti omogućio je uspostavu različitih oblika poslovne i društvene saradnje među narodima i građanima, a slobodno kretanje roba i kapitala je objedinio ekonomsku integraciju između zajednica.
Bosna i Hercegovina bilježi, sa par godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između dva i pet posto. Naš izvoz nastavlja rasti i na europska i na svjetska tržišta.
Na političkom planu put Bosne i Hercegovine je čvrsto utemeljen ka EU i NATO. Taj put je bio težak i pun prepreka.
U martu 2024. godine odlukom Europskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore Europske unije, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Od 2008. godine dio smo NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavljamo graditi odbrambene i sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine.
U jačanju interoperabilnosti sa NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na NATO samitu u Madridu.
Komšić je istaknuo da je Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum, ali bez obzira što je država ostvarila impresivne pomake u posljednih trideset godina, postdejtonska struktura nije načinila potreban iskorak u pogledu unaprijeđenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sistema.
To ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira bosanskog društva. Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se takav sporazum u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira - istaknuo je.
Svjedoci smo, dodao je, da su posljednje godine obilježile najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Ne postoji niko u državi niti u Evropi ko ne prepoznaje da politička agresija još traje i realizira se kroz politiku separatističkih snaga u BiH, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata. Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika – supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću. Upravo tome svjedoče brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sistem Bosne i Hercegovine - kazao je.
Na kraju je istaknuo da je Dejtonski sporazum "uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati."
Na ljude ove zemlje i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati. Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila – ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti. One nas obavezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti - zaključio je Komšić.
