Retorika predsjednika entiteta RS, ispunjena optužbama na račun međunarodne zajednice i tvrdnjama o pogrešnom tumačenju Ustava, izazvala je žestoke reakcije iz državnog vrha.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, uputio je najoštriju kritiku, nazivajući Dodika „teroristom i bjeguncem od zakona“. U javnom istupu, Konaković je poručio:
Milorad Dodik je ponovo smiješan. Milorad Dodik je terorista i bjegunac od zakona u Bosni i Hercegovini. Pozivam, apelujem na Tužilaštvo BiH, na SIPA-u, na pravosuđe da ovog smiješnog i opasnog čovjeka privedu pred lice pravde.“
Ni ministar komunikacija i prometa BiH, Edin Forto, nije ostao nijem. Njegov istup bio je nešto diplomatskiji, ali ništa manje jasan u osudi:
Dijalog o budućnosti Bosne i Hercegovine s nekim osobama se ne može voditi. Jasno je da određena politika ne zagovara budućnost BiH, nego njen raspad. Mi to nikad ne možemo podržati.
Iz Dodikovog govora jasno je da RS ostaje čvrsto na kursu političke konfrontacije. Visokog predstavnika Christiana Schmidta ponovo je nazvao „mešetarom bez mandata“, dok je sveopću političku krizu u državi pripisao „pogrešnom tumačenju Ustava“. Svoj nastup zaokružio je porukom da Republika Srpska „neće odstupiti ni pod prijetnjama sankcija“.
No, iza svake Dodikove rečenice sve više stoji ozbiljno pitanje: gdje prestaje politički govor, a počinje otvoreno podrivanje državnog poretka? U kontekstu kontinuiranog ignorisanja odluka Ustavnog suda BiH, negiranja ingerencija visokog predstavnika i poziva na tzv. "izvorni Dejton", Dodikova politika sve više gubi obrise legitimnog političkog djelovanja i klizi ka direktnom izazivanju ustavnog poretka.
Javnost i međunarodna zajednica ne mogu ostati nijeme na poruke koje dolaze iz entitetske skupštine – ne zato što su retorički provokativne, već zato što postaju sistemska prijetnja stabilnosti zemlje. A dok se Dodik poziva na „izvorni Dejton“, sve je izvjesnije da se njegova vizija BiH suprotstavlja njenom postojanju.
