Na današnji dan 2024. godine, sevdalinka je upisana na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva UNESCO-a.
Tim povodom, večeras će u Bošnjačkom-institutu-Fondacija Adila Zulfikarpašića biti upriličen koncert odabranih sevdalinki pod nazivom '...a po čemu da se prepoznamo'.
Prisutni će imati priliku uživati u izvedbama Zanina Berbića, Alme Subašić, Safeta Buče, Melike Karić, Hamze Šantića, Nejle Keškić Muzaferija, Memnuna Muzaferije, Namira Mašića, Kenanda Katadžića uz orkestar Fondacije Sevdah pod rukovodstvom Damira Galiješevića.
O detaljima večerašnjeg konceta i važnosti ovog datuma, za Hayat.ba govorio je Damir Galijašević.
Publika u Bošnjačkom institutu može očekivati vrlo studiozan pristup organizaciji ove svečanosti: buket odabranih sevdalinki kroz kazivanje, sviranje i pjevanje, darovite pjevače aktuelne sevdalijske scene iz skoro cijele BiH, koji sevdalinci daju novu energiju, poznate i manje poznate varijante sevdalinki koje nam svima pripadaju i iznad svega potvrdu da sevdalinka ima svoj kontinuitet u novim generacijama – kazao je Galijašević na početku razgovora.
Koliki značaj upis sevdalinke na UNESCO listu ima za očuvanje kulturnog identiteta i tradicije Bosne i Hercegovine?
To je priznanje koje je prirodno došlo nakon viševijekovne zainteresiranosti stranih istraživača za tradicionalnu pjesmu Bosne, ali i nakon istrajnog rada organizacionog tima da sevdalinka bude uvrštena na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Kako je sevdalinka najreprezentativniji i najistaknutiji oblik naše muzičke tradicije i kao takva značajan i prepoznatljiv reprezent Bosne i Hercegovine svuda u svijetu, jasno je da je ovo pitanje od šireg značaja od samo kulturološkog. Druga je stvar što ne živimo u vremenu prepoznavanja i (samo)poštovanja, ali sevdalinka je preživjela i gora vremena i opstala zahvaljujući svojoj ljepoti i svima koji je vole.
Sevdalinka se uspješno "otima" od zaborava. Koji su najvažniji izazovi u njenom očuvanju?
U današnjem vremenu, koje pomenuh maloprije, najveći izazov je opstati na putu očuvanja kulturnog identiteta i historijskih važnosti. Ali, sve nas koji se ovim bavimo hrani izuzetna ljubav prema sevdahu i ushićenje u ljepoti istraživanja. Ova se materija bilježi i istražuje stoljećima, a i kad mi dođemo do kraja našeg radnog vijeka, ni tada nećemo znati sve o sevdalinkama niti ih imati sve sakupljene na jednom mjestu. Bit će posla i za naredne generacije istraživača, a svi radimo s ciljem da prikupimo što više. U tome je sva ljepota našeg djelovanja, pa čak i u ovom moru nepriznatosti.
Mnogi imaju svoju definiciju i drugačiji osjećaj za sevdalinku. Kako je Vi doživljavate?
Meni je ona način i smisao života, sevdah kao emocija, a sevdalinka kao pjesma bez koje ne mogu zamisliti nijedan svoj dan. Inače je smatram pravim dokumentom o životu našeg čovjeka kroz vremena njenog nastanka, o stilu i načinu bitisanja i pogledima, ali i važnosti ljubavi kao elementarne životne vodilje.
Galijašević na kraju ističe kako su svi ljubitelji sevdaha dobrodošli u Bošnjački institut. Koncert počinje u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.
