U američkom Dejtonu, na današnji dan, 21. novembra 1995. godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, čime je nakon tri i po godine zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.
Za vrijeme agresije ubijeno je više od 100.000 ljudi, raseljeno više od million, a počinjen je i prvi genocid na evropskom tlu nakon Holokausta.
Povodom 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Univerzitet u Sarajevu u Vijećnici večeras otvara međunarodnu naučnu konferenciju „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“, uz prateću izložbu „Tri decenije Dejtona“.
Ovaj akademski skup okuplja više od 50 uglednih domaćih i međunarodnih istraživača, akademika i praktičara kako bi ponudili kritičko i analitičko promišljanje o tri decenije dugom naslijeđu Sporazuma.
U konferenciji će učestvovati profesori sa univerziteta Yale, Luksemburg, Vienna, Graz, Ultrecht, Trento, Milano-Biocca, Strasbourg, Ljubljana, te profesori sa domaćih univerziteta u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru.
Više o ovoj konferenciji, ali i samom Dejtonu za Hayat je govorio Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Kada govorimo o Dejtonskom mirovnom sporazumu, u suštini je najvažnije da poslije 30 godina izvučemo neke od najvažnijih lekcija. Najvažnija lekcija jeste ona da kada ugradite rezultate oružanog nasilja, ratnih zločina, zločina genocida u političku strukturu postratne države, u mirovni sporazum, onda omogućavate da oni akteri koji su željeli da postignu ratne ciljeve nastoje to uraditi u miru na različite načine, uključujući i kreiranje mita koji smo vidjeli iz susjedstva o garantima Dejtona i o susjednim državama koje su sebe tako predstavljali. To je ušlo u jednu svakodnevnicu, međutim ta prosta činjenica da su potpisnici, govorila je o tome da su oni učesnici agresije na BiH. Druga lekcija koju smo naučili jeste potreba za ustavnom transofrmacijom, koja bi ukinula etnokratski režim koji imamo, a ne produbljivala ga. Ukidanjem bi stvorila uslove da BiH dostigne nešto što joj je historijski cilj, a to je postajanje dijelom euroatlantskih struktura. Treća lekcija jeste da međunarodna zajednica dijeli odgovornost sa akterima, budući da je ustavnopravni poredak na kojem funkcionišemo rezultat međunarodnog sporazuma, a ne nekog domaćeg. Sve ove lekcije iz Dejtona mogu biti primjenjive i na Ukrajinu. Tu možemo vidjeti da pravodobna reakcija na agresiju može dati rezultate. Isto tako dobro dizajnirano mirovno rješenje jeste uvjet za budućnost, a loše dizajnirano rješenje dovodi do toga da se polako kruni i državnost i suverenitet tih država, a dolazi i do rastakanja društvenog tkiva - kazao je Turčalo.
Kad je riječ o konferenciji, ona će se fokusirati na nekoliko važnih panela.
Između ostalog, neki od govornika na jednom od panela su bivši potpredsjednici Ustavnog suda BiH iz reda međunarodnih sudija koji će na temeljima svog iskustva, ali i u dijalogu sa pravnim stručnjacima iz BiH govoriti šta su neka nova ustavna rješenja koja bi mi trebali kao akademska zajednica, ali i civilno društvo i drugi akteri zagovarati. Bez te transformacije teško je očekivati nastavak bilo koje druge transformacije i izlazak iz bilo koje vizije koja nije dejtonska - rekao je Turčalo za Hayat.
