Nakon što je Danska posljednjih dana zabilježila niz incidenata s neidentificiranim dronovima, Savez je večeras odlučio pojačati svoje prisustvo na sjeveru Evrope.
Kako je prenio Reuters, NATO će rasporediti fregatu opremljenu za protuzračnu odbranu te dodatna sredstva za izviđanje i nadzor u Baltičkom moru.
Danske oružane snage su ranije objavile da su tokom noći bespilotne letjelice primijećene u blizini vojnih baza, što je dodatno podiglo zabrinutost, s obzirom na to da je samo nekoliko dana ranije Kopenhagenski aerodrom bio privremeno zatvoren zbog upada većih dronova u zabranjeni zračni prostor.
U danima nakon toga i nekoliko manjih civilnih i vojnih aerodroma također je na kratko obustavilo rad.
‘Savez će provoditi još intenzivniji nadzor s novim višedimenzionalnim sredstvima u području Baltičkog mora’, navedeno je u saopćenju dostavljenom Reutersu. Među tim sredstvima su, dodaje NATO, ‘platforme za prikupljanje obavještajnih podataka, nadzor i izviđanje te najmanje jedna fregata za protuzračnu odbranu’.
Glasnogovornik Saveza nije želio otkriti koje će zemlje osigurati nova sredstva, ali je potvrđeno da bi dio zadatka mogla preuzeti Stalna pomorska grupa NATO-a (SNMG1). Riječ je o flotili koja redovno patrolira Baltičkim i Sjevernim morem, a u svom sastavu ima moderne fregate i razarače više članica Saveza.
Trenutno grupom komanduje nizozemski brod HNLMS Tromp, dok su se misijama u posljednje vrijeme priključivali i njemački, španski, kanadski i norveški brodovi.
Ukoliko bude upućena fregata iz SNMG1, NATO bi nad Baltikom rasporedio brod sposoban za otkrivanje ciljeva na velikim udaljenostima i za zaštitu od različitih prijetnji od aviona i projektila do dronova.
Time bi se značajno ojačala misija ‘Baltička straža’, koja je u januaru pokrenuta kao odgovor na incidente u kojima su oštećeni podmorski energetski i komunikacijski kablovi.
Pored toga, Savez je ovog mjeseca pokrenuo i operaciju ‘Istočna straža’, usmjerenu na jačanje odbrane istočnog krila Evrope, nakon ruskih letova dronova iznad Poljske.
Tenzije su dodatno rasle početkom sedmice kada je Estonija optužila Moskvu da su tri borbena aviona MiG-31 povrijedila njen zračni prostor. Italijanski lovci iz NATO sastava presreli su ih i ispratili, dok je Savez upozorio da će koristiti ‘sva potrebna vojna i nevojna sredstva’ kako bi se odbranio.
Rusija je, međutim, odbacila optužbe tvrdeći da njeni avioni nisu ušli u estonski prostor, a dronovi u Poljskoj navodno nisu bili namijenjeni za napad.
Dok raste zabrinutost širom Evrope, njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt naglašava da je prijetnja bespilotnim letjelicama ozbiljna: ‘Visoka je i poduzet ćemo mjere kako bismo se zaštitili.’
U međuvremenu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poslao je upozorenje s govornice Ujedinjenih nacija: ‘Bilo kakva agresija na moju zemlju bit će dočekana odlučnim odgovorom.’
