Na Kosovu će u nedjelju, 28. decembra, biti održani vanredni parlamentarni izbori, nakon gotovo godinu dana duboke političke krize, najdublje od proglašenja nezavisnosti.
Zbog zastoja u radu institucija, Kosovo je izgubilo stotine miliona eura međunarodne pomoći, dok će četiri izborna procesa održana tokom 2025. godine ukupno koštati oko 30 miliona eura.
Na izborima će učestvovati 17 političkih stranaka, tri koalicije, dvije građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat. Među njima je i Pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), koji se takmiči u koaliciji sa strankama GUXO, Alternativa i PSHDK.
Vetëvendosje, predvođen Albinom Kurtijem, na izborima u februaru osvojio je najviše glasova, ali premijer u tehničkom mandatu nije uspio formirati novu vladu ni osigurati parlamentarnu većinu. Prema kosovskom ustavu, predsjednik Skupštine mora biti izabran prije nego što pobjednik izbora može početi formiranje vlade.
Kurti je na vlasti više od pet godina, a na izborima 9. februara 2025. osvojio je oko 42 posto glasova. Međutim, u Skupštini je imao samo 56 od 120 zastupničkih mjesta, što ga je učinilo prvim pobjednikom izbora u historiji Kosova koji nije uspio obezbijediti parlamentarnu većinu. Njegovoj stranci, koja broji 48 zastupnika, nedostajalo je najmanje pet glasova; protiv njega je glasalo 52 zastupnika, dok su se četiri suzdržala.
Izbor predsjednika Skupštine trajao je više od šest mjeseci, uz više od pedeset krugova glasanja i odluke Ustavnog suda, da bi krajem augusta Dimal Basha konačno preuzeo tu funkciju. Nakon što potpredsjednik LVV-a Glauk Konjufca 19. novembra nije uspio formirati novu vladu, predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisala je nove izbore.
Na izborima će učestvovati i koalicija PAI - PDAK - LPB, te koalicija VAKAT, dok će pojedinačno nastupiti partije poput Demokratske stranke Kosova, Demokratskog saveza Kosova, Saveza za budućnost Kosova, Socijaldemokratske inicijative i Srpske liste, koja ima podršku Beograda. Pored njih, na listama su i stranke manjinskih zajednica, uključujući Rome, Goranče, Turke i Egipćane.
Kosovo, jedna od najsiromašnijih država u Evropi, u 2025. je četvrti put održalo izbore. Zemlja se suočava s visokim stopama nezaposlenosti (preko 25 posto), velikim brojem građana ispod granice siromaštva i masovnim odlaskom mladih ljudi. Institucionalna kriza dovela je do gubitka 820 miliona eura subvencija EU, nemogućnosti usvajanja budžeta za 2026., provođenja reformi pravosuđa i donošenja ključnih ekonomskih zakona.
Krajem januara EU planira ukinuti kaznene mjere uvedene 2023. godine zbog etničkih tenzija na sjeveru Kosova, nakon što su albanski gradonačelnici preuzeli vlast u četiri općine, što je izazvalo proteste i sukobe s KFOR-om. Analitičari upozoravaju da se politička kriza može nastaviti i nakon izbora, predviđajući da će Vetëvendosje osvojiti najviše glasova, ali neće imati dovoljno za samostalnu vlast.
