Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je većinom glasova Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH, koji kao posebno krivično djelo tretira teško ubistvo ženske osobe.
Ovaj prijedlog rezultat je kampanje "Nećemo umirati u tišini", koju je u proteklih 11 mjeseci vodila organizacija Glas žene Bihać - navela je ta asocijacija čije su predstavnice prisustvovale sjednici.
Jedna od aktivnih zagovornica ovog zakona je i zastupnica Alma Kratina koja je govorila za Hayat.ba
Kako je navela, usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakona u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH učinjen je jedan značajan korak u zaštiti žrtava nasilja, ali i oštrije kažnjavanje nasilnika.
Ja pitanje Krivičnog zakona ne mogu posmatrati izdvojeno od Zakona o zaštiti od nasilja koji smo nedavno usvojili i značaj prema ženama i strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici. Dakle, to su tri ključna dokumenta koji su nam trebali kao potpuni pravni okvir zaštite žrtava, a krivični za oštrije kažnjavanje nasilnika i uvođenje nekih novih krivičnih dijela koji do sada nisu bili prepoznati u Krivičnom zakonu kao što je uhođenje, spolno uznemiravanje, seksualno zlostavljanje djece. Dakle, mi sad imamo zakonski okvir koji jeste u skladu sa evropskim direktivama. Međutim, to je prvi i vrlo značajan korak, a dalje je da svi ti dokumenti ne bi bili mrtvo slovo na papiru, moramo pratiti isto tako pomno donošenje podzakonskih akata. Kraj septembra je rok za podzakonske akte na zakon zaštite od nasilja u porodici. I moramo pratiti naravno izmjene sudske prakse - kaže Kratina.
Dodaje da smo i do sada u Krivičnom zakonu imali, za teška krivična djela i ubistva iz mržnje mogućnost izricanja dugogodišnjih kazni. Međutim, vidjeli smo da se to nije dešavalo tako često.
Evo sada se uvodi i novo krivično djelo rodnozasnovanog ubistva žene kao najgroznija posljedica rodnozasnovanog nasilja i sigurno je da će u praksi to trebati prepoznati na pravi način. Sud i Tužilaštvo imaju osnovu da prepoznaju to djelo koje se kvalificira kao teško djelo, teško ubistvo žene nakon dugotrajnog zlostavljanja i fizičkog i psihičkog i svakog drugog. - rekla je.
Navodi da ostaje još puno toga da se u praksi uradi i primijeni da bi se žrtve nasilja, ohrabrile da prijave nasilje, a onda da ih sistem zaštiti.
Mi sad imamo zakonski mehanizam da sve ono što su bili propusti u sistemu, a uočeno je, nažalost, nakon užasnih ubistava žena i djece, sad možemo prevenirati. Ako odgovorno svi rade na svojim mjestima zaštite, možemo zaista zaštiti žrtve.
Kaže da je to sigurno poruka za nasilnike, jer sad imamo i tu izmjenu u Krivičnom zakonu za kaznu, kada je u pitanju porodično nasilje, da se kazne ne mogu izmiriti novčano.
Dakle, kazna zatvora jedne godine ide i za kaznu zatvora jedne godine. U odnosu na ranije, kada se to moglo novčano platiti, to je zaista značajna poruka nasilnicima da će biti momentalno pritvoreni nakon utvrđenog nasilja. I ne samo to, i kazne su generalno povećane i mislim da je to sigurno demotivirajuće za nasilnike. No oni ljudi koji zaista imaju očigledno velike poremećaje u svom mentalnom biću, i koji su u stanju da dignu ruku na ženu i djete, sigurno zahtijevaju akciju, a ne samo kad dođe do slučaja nasilja. Čim dođe do najbezazlenije, najmanje izraženog nasilja, bilo kakvog poremećaja u u ponašanju, mora se djelovati preventivno - kaže ona
Ističe da je riječ o o jednom velikom problemu koji zahtjeva potpunu promjenu svijesti cijelog društva o važnosti ovog problema.
Kroz obrazovanje, sve vidove prevencije, znači svim segmentima života mi moramo jednostavno pokazati da smo društvo koji ide ka nultoj toleranciji na nasilje i moramo obrazovati djecu u tom pravcu. Mi imamo puno toga, strategija previđa konkretne aktivnosti u svim sferama, šta se treba uraditi da jednostavno preveniramo ta ponašanja. Nije jednostavno ako su ljudi izrazili nepovjerenje, i u sudstvo i Tužilaštvo, uslovne kazne, uslovna na uslovnu, nedopustive stvari.
Sve mora doživjeti određene izmjene da bi se ljudima vratilo povjerenje u sistem. Žrtve nasilja su izuzetno osjetljiva kategorija i one se moraju osjetiti zaštićeno i sigurno da bi prijavile nasilje, a onda ići kroz taj cijeli traumatični proces uz podršku svih koji su odgovorni da ih zaštite. Dakle, tu je proces - govori.
Na kraju ističe da se ovakvi slučajevi ne smiju prestati pomno pratiti, kao i sve što se dešava kada je u pitanju nasilje, kako zakon ne bi bio mrtvo slovo na papiru.
