Ruske snage su, prema tvrdnjama Kremlja od 26. aprila, ponovo u potpunosti zauzele teritorij Kurske oblasti.
Uprkos proglašenoj pobjedi, ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je jučer, kako pišu ruski mediji, da se ukrajinski vojnici još nalaze u toj regiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je njegova zemlja spremna za dugotrajno primirje dok je predsjednik SAD Donald Trump prije nekoliko dana naveo kako je moguće da ga Putin "vuče za nos" kad je riječ o pregovorima.
O ovim temama u intervjuu za Hayat.ba govorio je vojno-politički analitičar Antonio Prlenda koji je prokomentirao i sastanak Trumpa i Zelenskog u Vatikanu.
Kako komentirate najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o trodnevnom primirju u Ukrajini od 8. do 11. maja, povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Krije li se nešto iza takve odluke?
Da je Putinu zbilja stalo do primirja, pristao bi da ono bude barem mjesec. Njemu je najvažniji dan u godini - 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom i bitno mu je da to prođe bez ikakvih incidenata, da ne bude nikakvih automobila bombi ili kakvih dronova koji bi mogli ugroziti taj značajni događaj na Crvenom trgu.
Ukrajina, s druge strane, kaže da je spremna podržati trajno, stabilno i potpuno primirje. Da li će Zelenski pristati na ove zahtjeve Moskve?
- Zavisi šta je trajno, ako je to kako je sada sa ovim područjem koje je zauzeto od strane ruske vojske, Zelenski nije u poziciji da to prihvati tek tako, tako da će se morati još za zelenim stolom učiniti puno više. Morao bi imati neke sigurnosne garancije, neki vid pregovora o sudbini tog teritorija. Zelenski nije u poziciji da sve što je sada pod ruskom čizmom prepusti da definitivno pripadne Rusiji.
Sjeverna Koreja je prvi put službeno potvrdila da je poslala trupe kako bi podržala Rusiju, konkretno u Kurskoj regiji. Izjave dolaze u trenutku kada raste zabrinutost Zapada zbog sve čvršćeg savezništva Moskve i Pjongjanga. Da li je to govori da je Rusiji potrebna pomoć na frontu?
Probleme sa ljudstvom imaju obje strane. I branitelji Ukrajina i agresori Rusija. Nedostaje ljudi, vidjeli smo slučajeve kada je primorana Ukrajina blokirati neke trgove da bi s njih pokupila vojne obveznike i poslala ih na front, a s druge strane, znamo izvjesno vrijeme da je Rusija koristila i zarobljenike iz kaznionica, pružala im mogućnost oprosta zatvorske kazne ako idu na front. Tako da je to stalni problem. Malo kome se ide u rat i onda je Putin posezao za ljudstvom iz ruralnih dijelova Rusije, a onda se pokušao okrenuti saveznicima. U ovom slučaju Sjeverna Koreja poslala je na neke vježbe o suradnji s ruskom vojskom, a ispalo je da idu u borbena djelovanja, doduše ne u samu Ukrajinu, iako ima i tu indicija, nego u područje Kurska koje je bilo djelomično zauzeto od strane ukrajinske vojske.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predložila je mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje promjenu statusa Krima i "zamrzavanje teritorijalnih linija" na ratištu. Koliko je realno da Kijev prihvati takav prijedlog?
Pitanje je kakav bi to bio status Krima, ako bi kao sada, teško da bi se Zelenski odrekao cjelokupnog teritorija. Ukoliko bi tako bilo, moralo bi se Zelenskom pružiti nekakav dalji pregovarački proces o sudbini tog teritorija. A čisto da stane rat, bez da se zna kakva će biti sudbina tog teritorija, malo je vjerovatno da će Zelenski pristati na to.
Iako je Zelenski više puta javno odbacio ideju o predaji Krima, drugi ukrajinski čelnici, poput gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, izjavili su da bi za "privremeni mir" kompromis mogao biti moguć, iako nepravedan. Priznavanje ruske aneksije Krima od strane SAD-a bilo bi eklatantno kršenje međunarodnog prava. Da li bi takav potez bio bi opasan presedan koji bi značio dramatično slabljenje međunarodnog pravnog poretka?
Bili bismo u situaiciji gdje bi mnogi 'mali Putini' razmišljali o posezanju za silom kako bi zauzeli neki teritorij za koji misle da im pripada. Godine 2014. kada je zauzet Krim, cijeli svijet nije praktično ni trepnuo, osim da su malo uvedene neke ekonomske sankcije Rusiji. Bila bi prava nepravda da na tome ostane, iako su male šanse da će rat stati na način da se Ukrajini vrati Krim koji je Putinu isuviše važan strateški i to će biti zadnja tačka na kojoj će popustiti.
Trump i Zelenski sreli su se u Vatikanu prilikom sahrane pape i razgovarali. Kako ocjenjujete njihov odnos, a nakon skandala i svađe u Bijeloj kući?
Trump je prvom sastanku pristupio kao supermoćni siledžija, koji je s pozicije sile htio pritisnuti Zelenskog da on prihvati sve. Međutim, sada kada je vidio da ga vrlo lukavi Putin vuče za nos, shvatio je da mora više zauzeti saveznički stav prema Zelenskom, tako da je sada ovo približavanje i razumljivo i dobro je. Ali, koliko će utjecati da zbilja dođe do primirja? Ne očekujem da će doći brzo do nekog primirja iako bismo to svi voljeli. Pogotovo ne na način da Ukrajina bude zadovoljna. Kako god da bude, male su šanse da Ukrajina bude zadovoljna krajnjim primirjem.
