O tme šta znači dolazak strane anti-terorističke jedinice na teritoriju naše zemlje, kakve su pravne i sigurnosne implikacije kao i šta to znači za ukupne sigurnosne prilike u BiH u emisiji 'Dobar dan BiH' pitali smo profesora Armina Kržalića sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije koji je na početku rekao da je taj potez i sa političke i sa sigurnosne tačke gledišta osjetljiv:
Gledano iz dvije možda ključne perspektive – političke i sigurnosne, ovaj potez je veoma osjetljiv posebno kad se sjetimo ranije potpisanog Memoranduma između dva ministarstva unutarnjih poslova. Ovo neminovno postavlja pitanja ko u Bosni i Hercegovini vodi vanjsku i sigurnosnu politku, što opet implicira ustavnost tog poteza. Kao što je poznato po Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska i sigurnosna politika je posao državnih institucija i organa. Gledano sa tog stajališta nameće se pitanje i poštovanja suvereniteta Bosne i Hercegovine. S obzirom da se svi stalno zaklinju na Ustav Bosne i Hercegovine onda bi bilo lijepo da se Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH i ministar vanjskih poslova pozvali ambasadora Mađarske, posebno jer je on dobar poznavalac historijskog konteksta, da im objasni zašto i na koji način se izbjegavaju državne institucije koje su jedino relevantne za međunarodnu saradnju i zašto se to svodi na jedan političko administrativni dio Bosne i Hercegovine, potencira ključna pitanja iza ovog događaja profesor Kržalić i dodaje:
Nemojmo zaboraviti da je jedino država nadležna za potpisivanje međunarodnig sporazuma. Ovdje se doduše ne radi o Sporazumu nego o Memorandumu pa se na taj način pokušava izbjeći ta odgovornost. Naravno, ja jesam za saradnju i ona je ligitimna ali se mora voditi iz i sa nivoa državnih institucija. U ovom se slučaju o svemu morala upoznati i konsultovati i SIPA i OSSA i svakako ministarstvo sigurnosti koje je kontakt – tačka za međunarodnu saradnju po pitanjima sigurnosti. U ovom slučaju to nije urađeno i vrlo je zabrinjavajuće da predstavnici državnih institucija ponašaju kao da se to dešava u Zimbabveu a ne u njihovoj državi, jasan je Kržalić.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge stavove i argumente kojima profesor Kržalić ukazuje na propuste relevatnih i odgovornih državnih institucija u ovom slučaju.
