Šta bi trebalo značiti to što su nam iz SAD umjesto očekivanog ambasadora u BiH sa punim diplomatskim kapacitetom te visoke i cijenjene diplomatske funkcije - ponovo poslale otpravnika poslova?
Ili još bolje pitanje: Zašto je već postojećeg „otpravnika“ zamijenio jedan drugi i to se već unaprijed uračunatim rokom trajanja od godinu dana!?
Piše: Faruk Kajtaz / Iza scene
To da neka država umjesto regularnog ambasadora na toj poziciji ima otpravnika poslova nije nikakav presedan ili nešto čudno, ali je vrlo neobično da se u „važnim i velikim ambasadama (a to ona u Sarajevu svakako jeste) opet imenuje diplomata nižeg diplomatskog statusa.
OK, „otpravnik“ radi iste poslove i ima (skoro) isti kapacitet kao ambasador, ali to je, ipak, diplomatska stepenica niže i zapravo više govori o zemlji koja ga je šalje od one u koju dolazi.
Posebno, jer su SAD do sada na toj poziciji uvijek imale iskusne i karijerne diplomate, a što se i očekivalo obzirom na involviranost SAD u BiH i regionu kao i sponzorstvo nad Daytonskim sporazumom, kojim je okončan rat u našoj zemlji.
Nekoliko je razloga zašto neka od država na poziciji ambasadora drži otpravnika poslova.
Jedan od razloga može biti nepostajanje političke saglasnosti oko imenovanja, ali u ovom slučaju takvo nešto teško da je moguća opcija obzirom da Trumpova administracija suvereno kontroliše Kongres u kome se imenovanje formalno mora dogoditi.
Svođenje ambasade na nivo otpravnika poslova može biti i izvjesno diplomatsko upozorenje državi domaćinu, kao i oblik diplomatskog signala, kojim se želi nešto poručiti. Raecimo... da odnosi nisu baš onakvi kakvi bi trebali biti ili se u budućnosti očekuje puno viši nivo „usaglašenog djelovanja“ od onog postojećeg.
Na kraju moguće je i da se radi o iznuđenom imenovanju u nedostatku odgovarajućih kandidata sa posebnim iskustvom vezanim sa ovaj dio Evrope, što nije baš tako nemoguća verzija obzirom na brojna preslagivanja i rekonstrukcije unutar američkog državnog hardvera, koje je pokrenuo Trump u State Departmentu.
Ukoliko je dovođenje diplomatske misije u BiH na nivo otpravnika poslova izvjesno (neugodno) iznanađenje, onda je itekako dobra stvar što je na tu poziciju (ipak) imenovan karijerni diplomata sa odličnim poznavanjem – kako regionalnih – tako i evropskih prilika.
U BiH nam tako stiže John Ginkel – diplomata koji se može pohvaliti važnim angažmanima u Srbiji, na Kosovu i ono najvažnije... u Ukrajini!
Niti boravak u Sarajevu neće mu biti prvi susret sa našom zemljom i tim gradom obzirom da je, kako stoji u zvaničnim najavama iz Ambasade SAD u BiH, tamo već obavljao neke „dužnosti“. Od ostalog angažmana Ginkela svakako treba spomenuti i funkciju zamjenika političkog savjetnika u Misiji SAD pri OSCE-u, te diplomatski angažman u Letoniji.
Ovako na prvu, u BiH je stigao pravi čovjek u pravo vrijeme – bez obzira na činjenicu da mu je angažman vremenski unaprijed ograničen i sveden na nivo niži od ambasadorskog.
Zanimljiv je i podatak da je imenovanja Johna Ginkela na poziciju u Sarajevu objavljeno istog dana kada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov (u društvu Milorada Dodika) najavio teška pitanja za Zapad u BiH sa jasno preciziranim rokom... 31. oktobar ove godine.
Sve ove poruke u diplomatiji itekako „nešto znače“ i kada se povežu u okvir puno šire slike geopolitičkog loma na istoku Evrope dobijaju na na još većem značaju.
Ima li američki „otpravnik“ odgovore na „teška pitanja“ u BiH iz Moskve? Ozbiljna diplomatija sigurno zna koja su „pitanja“, ali je za nas najvažnije – kakvi će biti „odgovori“.
Postaje li BiH (još uvijek samo diplomatsko) bojno polje između Zapada i Rusije? Prije odgovora na ovo pitanje razmislite još jednom o tome kako su ruski dronovi sinoć „zalutali“ u Poljsku!
Evropa, pa i BiH brode po „olujom moru“....
