Prevaranti sami žive u luksuzu, bogate se na račun društva i nemilosrdno iskorištavaju ljude koji traže posao, prije svega iz Bugarske i Rumunij.
Shema funkcionira ovako: prevaranti dovode ljude iz istočne Evrope u Njemačku, daju im krivotvorene ugovore o radu s posebno niskom plaćom. Nakon toga pogođeni traže socijalnu pomoć (Bürgergeld) kako bi navodno nadopunili plaću, piše Deutsche Welle.
Naime, ako zaposleni u Njemačkoj primaju plaću manju od socijalnog minimuma (oko 1000 eura), imaju pravo na pomoć koja pokriva razliku između minimuma i stvarnih primanja. U principu građani Evropske unije od prvog dana dolaska u Njemačku nemaju pravo na ovu pomoć, ali se ovo pravilo zaobilazi radnim ugovorima za zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom.
Nakon što pogođeni prime novac od socijalnog ureda, taj novac potom najvećim dijelom moraju ponovno predati bandama. S obzirom na to da lažno zaposleni u Njemačku dolaze s (često brojnim) članovima porodice, šteta po socijalnu blagajnu je ogromna, jer država plaća za svakog člana porodice.
Iznajmljivači stanova i poslodavci pritom su djelomično isti ili usko povezani.
Budući da takvih uvjeta nema u svim općinama, shema se, prema navodima Saveznog ministarstva rada, ne može posmatrati na nacionalnom nivou. Posebno su pogođeni gradovi u Ruhrskoj oblasti, naprimjer Duisburg ili Gelsenkirchen, općinama s najvećom stopom nezaposlenosti i najvećim brojem nekretnina u lošem stanju. Ondje redovno dolazi do racija i hapšenja.
Vjerujem da se ovdje poklopilo mnogo stvari. S jedne strane, ovdje već postoje odgovarajuće etničke zajednice. Dakle, dolazak je relativno olakšan. U poređenju s drugim gradovima postoji relativno mnogo jeftinog stambenog prostora. Možda postoje i drugi razlozi, ali mislim da su to već bitni argumenti, koji su mi barem uvijek iznova iznošeni - kaže gradonačelnik Duisburga Sören Link (SPD).
Prema podacima zavoda za zapošljavanje postoje najrazličitiji oblici prevara: poslodavci koji uopće ne postoje, lažni broj sati, rad na crno. To omogućava i sloboda kretanja radnika unutar EU, koja od 2014. vrijedi i za Bugarsku i Rumuniju. Ko radi i živi u nekoj članici EU, ima pravo ondje tražiti socijalne naknade.
Novi podaci savezne vlade potvrđuju porast: prošle godine registriran je 421 slučaj sumnje na organiziranu zloupotrebu naknada - godinu prije bilo ih je 229. Do maja ove godine već je zabilježeno 225 novih slučajeva.
Ti podaci ipak ne odražavaju stvarnu situaciju, jer s jedne strane nisu zabilježeni svi slučajevi i povratne informacije, a s druge strane je u prirodi stvari da se ovdje mora računati s visokim brojem slučajeva koji su nam nepoznati - kaže glasnogovornica Saveznog ministarstva rada.
U Gelsenkirchenu se pokazuje slična slika kao u Duisburgu. Ljudi se smještaju u oronule kuće, traže "Bürgergeld" i moraju ga ponovno predati. Grad protiv toga djeluje racijama.
Sloboda kretanja radnika znači: neko dođe ovamo, najprije radi i ako onda na nesretan način izgubi posao, tada, naravno, treba dobiti socijalne naknade. Ali doći direktno ovamo, zapravo gotovo uopće ne raditi i imati hiljade eura na raspolaganju za porodicu to vodi do socijalnopolitičke rasprave koja nikome ne koristi - kaže gradonačelnica Karin Welge (SPD).
Više od polovine budžeta Gelsenkirchena odlazi na socijalne naknade. I SPD-ova savezna ministrica rada Bärbel Bas govori o "mafijaškim strukturama" koje treba razbiti.
Prema Saveznom ministarstvu rada, zavodi za zapošljavanje već sada provode brojne mjere za otkrivanje i sprečavanje organizirane zloupotrebe naknada.
To uključuje naprimjer provjeru podnesenih zahtjeva na moguće nelogičnosti, provjeru identiteta, djelovanje terenske službe kao i ocjenjivanje dojava trećih osoba i anonimnih prijava - kaže glasnogovornica.
Nova savezna vlada postavila je sebi cilj poboljšati razmjenu podataka između tijela. Međutim, za to se, prema riječima glasnogovornice Saveznog ministarstva rada, najprije moraju međusobno dogovoriti ministarstva.
Tako je zadaća Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova unaprijediti digitalizaciju uprave za migracije, što bi trebalo poboljšati razmjenu podataka između ureda za strance i tijela nadležnih za naknade. Savezno ministarstvo finansija odgovorno je za modernizaciju digitalizacije borbe protiv rada na crno.
Nacrt zakona o tome još bi ove jeseni trebala usvojiti vlada. Na konkretnu razradu tek treba pričekati - kaže glasnogovornica.
Gradonačelnik Duisburga Link očekuje brza poboljšanja u borbi protiv socijalnih prevaranata:
Očekujem također, u interesu poštenih poreznih obveznica i obveznika, da će se ovdje gledati i djelovati.
Država mora konačno "pokazati zube".
