Manje doprinosa, više plata? Ili još jedna matematika vlasti koju neće svi osjetiti

Od sutra, 1. jula, u Federaciji Bosne i Hercegovine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Na papiru reforma u realnosti računica sa mnogo nejasnoća i još više upitnika. Vlada Federacije BiH tvrdi da je sve izračunala, zbirna stopa doprinosa smanjuje se s 41,5 na 36 posto. Preciznije, 5,5 posto rasterećenja ide direktno na teret poslodavca.

To bi, kako tvrde, trebalo otvoriti prostor za povećanje plata. Ali, samo ako poslodavci to žele.

'To je nešto što bi trebali poslodavci u najvećem broju prema mogućnostima iskoristiti za povećanje plata uposlenicima', poručuje Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća. Ali, u istoj izjavi demant.

'Nema toga niti iko to može obećati', dodaje Čengić. Dakle, sve se svodi na dobru volju. A znamo da se voljom ne puni frižider.

Na redovnoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća ponovljeni su podaci koje Vlada već danima plasira, zbirna stopa ide na 36 posto, i do januara 2026. godine, ako fiskalizacija prođe, mogla bi se dodatno smanjiti na 31 posto. Ako. Možda. Valjda.

Safudin Čengić ostaje suzdržan: 'Mislim da to trebate pitati premijera, ministra finansija kako oni računaju. Možda je nekom malo to, ali vjerujte poslodavcu koji sve poslove radi u skladu sa zakonom, od izuzetnog značaja je smanjenje od 5,5 posto.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić potvrđuje logiku: 'Zbirna stopa doprinosa ide na 36 posto, 5,5 posto se skida na teret poslodavca i tih 5,5 posto poslodavac može da iskoristi kako bi dao vlastitom radniku.'

Ali 'može' ne znači 'hoće'. A već smo navikli da zakonske mogućnosti ne budu realnost radnika.

U isto vrijeme dok Vlada govori o 'rasterećenju', Porezna uprava Federacije objavljuje podatke o padu zaposlenosti. Samo u prvom kvartalu ove godine, 8.649 ljudi ostalo je bez posla. Vlada ne vjeruje pa prebrojava sama.

Safudin Čengić prenosi vladino viđenje: 'Dobili smo informaciju od premijera i dvojice dopremijera na bazi podataka dostavljenih iz Porezne uprave da nije došlo do smanjenja broja uposlenih, da je i dalje trend rasta uposlenih.'

Privrednik iz Drvara, Milan Šobat, kaže bez uvijanja: 'Moju firmu je pogodila vladina uredba. Ja sam poslovao sa dvije poslovne jedinice, nakon odluke vlade o povećanju minimalca, zbog smanjenja troškova odlučio sam se na smanjenje, tako da je polovina radnika s početkom februara prestala da radi.'

Dok vlast poručuje da je sve pod kontrolom, firme zatvaraju radna mjesta da bi preživjele reforme.

Reforma doprinosa mogla bi biti historijski pomak ali samo ako se pretvori u stvarni boljitak za radnike. U suprotnom, ostat će samo statistički uspjeh u izvještajima Federalne vlade.

Jer, kako sada stoji, nema obaveze da se ušteđeni novac preusmjeri na povećanje plata. Nema garancije da će bilo ko od radnika u julu dobiti više. Postoji samo očekivanje koje počiva na frazi 'ako žele'.

Od sutra važi novi zakon. Porezi će biti manji, ali plata ne mora biti veća. Poslodavci će imati prostor, ali neće imati obavezu. A radnici već znaju da računaju godinama i da očekuju malo.

Prilog radila Amela Hodžiž Cviko.