Brojne su teme u oba specifična sektora koji danas uznemiravaju cijeli svijet, u evidentnom tektonskom poremećaju i mijenjanju poznatih formata za neke nove koji su, po svemu sudeći, bazirani na transakcijskoj diplomatiji i uvažavanju sile kao ključne prednosti za oblikovanje odnosa među zemljama. Razgovor smo započeli komentarom našeg gosta Hazima Višće o načinu izbora novog visokog predstavnika:
Mislim da smo sami dozvolili sebi da ovo bude neizvjestan proces. Jedno je iz tehničkih razloga, a tehnički razlog jeste da međunarodna zajednica bira svog predstavnika, tako da se tu Bosna i Hercegovina i ne pita mnogo. Međunarodna zajednica tu nastoji ostvariti svoj interes. Ono što je nama poseban izazov jeste činjenica da je i ova sjednica PIK-a pokazala da međunarodna zajednica nema baš jedinstven stav. To što nema jedinstven stav o tome ko će biti visoki predstavnik možda i nije najveći izazov. Pravi je izazov da li imaju jedinstven stav o budućnosti Bosne i Hercegovine, o procesu u kojem bi Ured visokog predstavnika ipak trebao biti zatvoren i o procesima koji bi se trebali odvijati unutar Bosne i Hercegovine da bi se stvorili uslovi za njegovo zatvaranje. Jer znamo da s visokim predstavnikom nećemo ući u Evropsku uniju, čak i ako to bude predstavnik izabran od strane Evropske unije“, podsjeća Višća i potom dodaje da, iako su trenutne okolnosti takve da izgleda da se SAD i EU udaljavaju jedni od drugih, same geopolitičke zakonitosti će to vrlo brzo vratiti na 'početni položaj':
Mislim da moramo ozbiljnije pratiti i čitati geopolitička kretanja, odnosno ono što se dešava na svjetskoj sceni. Na svjetskoj sceni postoji velika mogućnost da SAD ipak ne napuste potpuno Evropu, ali da znatno smanje svoju ulogu u njenoj sigurnosti. Ja i dalje vjerujem u veliku budućnost NATO-a, jer koliko god je rat u Ukrajini pokazao da su saveznici Amerike u Evropi nesposobni da neke stvari urade kako treba i spriječe ono što se dešava, toliko je rat na Bliskom istoku pokazao da Americi trebaju saveznici i da ih ona neće moći tražiti, ne znam, u Nikaragvi, Africi ili negdje u Aziji, nego će reaktivirati svoje prirodne saveznike, a to je Evropa. Ali ostaje činjenica da Evropa mora biti odgovornija za sigurnost evropskog kontinenta i u tom smislu treba preuzeti ozbiljniji dio odgovornosti i za sigurnost na Zapadnom Balkanu, pa, možemo reći, i u Bosni i Hercegovini. Ipak, uvijek treba znati da je EU i sama u tom smislu ograničena Dejtonskim sporazumom, jer ne smijemo zaboraviti da su tvorci Dejtonskog sporazuma SAD, naglašava Višća.
Pogledajte cjelokupan razgovor i saznajte i druge detalje koji se tiču ukupne budućnosti Bosne i Hercegovine, kao i prema Hamzi Višći sve vidljivije potrebe da naši politički predstavnici preuzmu inicijativu kako bi tu budućnost učinili sigurnijom i prosperitetnijom.