Vrijedni članovi Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Bijeljina već 11 godina bave se proizvodnjom pšenice, ječma i kukuruza, a za tu potrebu osigurane su sve adekvatne mašine, priključci i oprema, računajući četiri traktora i kombajn.

Prema riječima Emira Muslija, predsjednika Medžlisa Bijeljina, trenutno se obrađuje oko 100 hektara, od čega je 16 hektara vakufske zamlje.

S kooperantima obrađujemo oko 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega vakufsko poljoprivredno zemljište iznosi 16 hektara. Ostalo se iznajmljuje ili nam naše džematlije, koje su ovdje ili u inostranstvu, besplatno ustupaju na korištenje. Treba reći da se ovdje radi o nekada uzurpiranom zemljištu, od kojeg njegovi vlasnici nisu imali nikakvu korist ili je ona bila mizerna. Danas, te su parcele u sigurnim rukama, sve je regulirano ugovorima, a zakupnine, koje godišnje iznose i do 35.000 KM, redovno se isplaćuju – kazao je Musli za Agenciju MINA.

Kao i svi poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini, tako je i Medžlis Bijeljina osjetio teret porasta cijena sjemena, zaštitnih sredstava i đubriva, niskih otkupnih cijena, ali i poljedice suše, koja je ove godine bila osjetna.

Ipak, uspijevamo biti rentabilni, primijenjujući odgovarajuću agrotehniku, uz savjete agronoma iz Gradačca i Bijeljine. Svoje proizvode plasiramo lokalnim silosima ili mlinovima, ali bismo voljeli imati svoje silose, a jednog dana i mlin, čime bismo izbjegli niske otkupne cijene u periodu žetve – pojašnjava Musli.

Kao i prethodnih godina, Medžlis Bijeljina je vrijedno radio na sijanju površina raznim žitaricama. Prošle jeseni zasijali su oko deset hektara ječma i 50 hektara pšenice, a proljetos 40 hektara kukuruza.

Ječam i pšenica imali su dovoljno padavina, pa smo, uz sve potrebne mjere, uspjeli ostvariti najbolje prinose do sada. Žetvu ječma i pšenice smo upravo završili i čekamo da saznamo otkupnu cijenu. To važi za sve proizvođače i tako je proteklih nekoliko godina. Prosječni prinos je sedam tona po hektaru, s tim da smo imali parcela s prinosom i više od devet tona, ali i onih po pet tona po hektaru, zavisno od kvaliteta zemljišta. Hektolitar je bio od 78 do 83, a proteini od 11 do 13, što su odlike kvalitetne pšenice. Bilo bi i bolje da pred žetvu nisu krenule velike vrućine koje su dovele do brzog sazrijevanja. To je prošle i pretprošle sezone bitno smanjilo prinos i kvalitet, ali ove godine smo, korištenjem ranih sorti, to u velikoj mjeri izbjegli – naglašava sagovornik Agencije MINA.

Poljoprivrednici širom BiH već neko vrijeme upozoravaju na ekstremnu sušu, koja bi mogla dovesti do pada prinosa kasnijih sorti, kako voća, tako i kukuruza.

Izuzetak nije ni Semberija, gdje kiša nije pala već dva mjeseca, navodi Musli, te postoji bojazan, da, ukoliko ne dođe do padavina, te žitarice mogu propasti.

To naravno znači gubitak uloženih sredstava i u budućnosti ćemo morati razmisliti šta drugo sijati u plodoredu umjesto kukuruza. Ove jeseni planiramo početi izgradnju garaža za poljoprivredne mašine, za šta smo obezbijedili i platili sve potrebne dozvole. Nadamo se da će ovaj projekat Vakufskog poljoprivrednog dobra trajati i u budućnosti i biti dodatni oslonac u radu našeg medžlisa – dodaje na kraju razgovora Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.