Medžlis Islamske zajednice Janja privodi kraju izgradnju dva silosa i sušare za žitarice, vakufskog projekta čiji ukupni skladišni kapacitet od 1.000 tona i mogućnost sušenja 10 tona po satu prvi put poljoprivrednicima ovog dijela Semberije omogućavaju nezavisnost od otkupljivača u periodu žetve.
Objekti se grade na vakufskoj parceli na pravcu Kozluk–Janja, a iz Medžlisa poručuju da će silos i sušara biti dostupni svim proizvođačima.
Predsjednik Medžlisa Janja hafiz Fahret Baćevac naveo je da su završni radovi u toku, te da nakon montaže slijedi priključivanje objekata na električnu energiju i vodu, kao i asfaltiranje prilaznog puta.
Ovo je generacijski projekat. Dva silosa ukupnog su kapaciteta 1.000 tona, dok sušara ima kapacitet sušenja deset tona po satu. Ovo je infrastrukturni iskorak koji Janja do sada nije imala – rekao je Baćevac za Agenciju MINA.
Na području Janje do sada nije postojao silos ovakvog kapaciteta. Medžlis trenutno obrađuje oko 140 dunuma vakufske zemlje, a osnovna ideja projekta bila je da se, pored vlastitih, omogući skladištenje i žitarica drugih poljoprivrednika, džematlija i stanovnika Janje.
Prihodi ostvareni s vakufskih parcela i od prodaje žitarica već godinama predstavljaju značajan izvor finansiranja rada Medžlisa.
Kada smo 2014. godine krenuli u obnovu vakufske infrastrukture, cilj je bio da se Medžlis, koliko god je moguće, oslanja na vlastiti rad i vakuf. Zamislili smo da se od vakufa i plodova rada potpomogne rad Medžlisa. Tim prihodima održavamo mehanizaciju, ali i redovne aktivnosti Medžlisa. Bez Božije pomoći to ne bi bilo moguće – kazao je Baćevac.
Projekat unapređenja vakufske imovine Medžlis Janja započeo je bez vlastite mehanizacije, s minimalnim resursima, ali s jasnom namjerom i zemljištem koje su od predaka dobili u emanet. Od tada je proizvodnja postupno rasla, a iskustvo se, kako kažu, gradilo na terenu.
Kako u džamiji, tako i na polju, predvodio ih je hafiz Omer-ef. Camić, glavni imam MIZ Janja. Uz veliki osmijeh prati radnike koji rade na postavljanju silosa.
Podsjetio je da je te 2014. godine zasijano 130 dunuma pšenice.
Bio je to amaterski početak. Iz godine u godinu smo učili, sazrijevali i danas imamo ozbiljno iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je Camić za Agenciju MINA.
Izgradnja silosa, dodaje, bila je ekonomska nužnost. Elaborat izvodivosti pokazao je da Medžlis i lokalni proizvođači godišnje gube značajna sredstva zbog nemogućnosti skladištenja žitarica neposredno nakon žetve, piše MINA.
Otkupljivači koriste taj trenutak i ucjenjuju cijenom. Procjene govore da godišnje gubimo i do 200.000 KM samo zato što nemamo gdje skladištiti žitarice petnaestak dana – pojasnio je Camić.
Ideja o izgradnji silosa sazrijevala je gotovo četiri godine. Poseban izazov bilo je pronalaženje odgovarajuće parcele. Nakon što je pronađena, tadašnji vlasnik Hasan Aletović odlučio je zemljište uvakufiti, umjesto prodaje.
Namjerno smo išli na veći kapacitet, kako bi silos bio od koristi i drugim poljoprivrednicima u Janji – rekao je Camić.
Vakufska imovina u Janji, prema njegovim riječima, ima dugoročnu perspektivu. Na vakufima su, podsjeća, stoljećima nastajali gradovi, a od njih su živjeli i narod i država.
Naš vakuf je u oranicama. Odlučili smo se baviti poljoprivredom kako bismo ispunili amanet vakifa i istovremeno podstakli druge da se uključe, da urade dobro djelo i budu dijelom ovog vakufa, po bilo kojem osnovu – kazao je.
Na vakufskim parcelama zajedno rade imami i džematlije, u okviru projekta "uvakufljenja vremena", koji je Medžlis pokrenuo prije nekoliko godina.
Kada ljudi ne mogu pomoći novcem, oni uvakufe svoje vrijeme. Tako se okupljamo, a vidimo i da je veliki broj naših džematlija u ovih desetak godina uvakufio veliki broj parcela – pojasnio je Camić.
Dodaje kako je narod u Janji marljiv i voli svoju Islamsku zajednicu.
Bez obzira na to što imamo priliku čuti drugačije, to su stavovi pojedinaca. Na terenu se, ipak, pokazuje ljubav prema Zajednici. Na našim poljima zajedno rade džematlije i imami. Imami vrše pripremu zemljišta, potom je stručnije džematlije zasiju – pojašnjava efendija Camić.
Ističe da mu je posebno drago i da na ovakav način mogu promicati vrijednosti i rad Islamske zajednice u BiH.
Medžlis Janja proteklih godina prvak je u proizvodnji i prinosima po hektaru na području manjeg bosanskohercegovačkog entiteta.
Prihodima od prinosa uspjeli su da postignu cilj – da budu finansijski stabilni, da se ezan čuje u ovom dijelu Semberije i da vakuf – zemlju bosansku, amanet od predaka, sačuvaju od propadanja.
