Rusija u narednim godinama namjerava napraviti značajan iskorak u svemirskom programu planiranjem izgradnje elektrane na Mjesecu, čiji bi zadatak bio osiguravanje stabilnog izvora energije za ruske lunarne misije, ali i za zajedničku istraživačku bazu koju Moskva razvija u partnerstvu s Kinom. Ovaj plan dolazi u trenutku kada se globalna utrka za Mjesec ponovo intenzivira, a najveće svjetske sile nastoje ojačati svoje prisustvo izvan Zemlje.
Nakon historijskog uspjeha iz 1961. godine, kada je Jurij Gagarin postao prvi čovjek u svemiru, Sovjetski Savez, a kasnije i Rusija, decenijama su važili za predvodnike svemirskih istraživanja. Ipak, tehnološki napredak Sjedinjenih Američkih Država i ubrzani razvoj kineskog svemirskog programa doveli su do toga da Rusija u posljednjim decenijama izgubi primat u ovoj oblasti.
Dodatni udarac ruskim ambicijama dogodio se u augustu 2023. godine, kada je misija Luna-25 završila neuspješno, nakon što se letjelica srušila tokom pokušaja slijetanja na Mjesec. Paralelno s tim, privatni sektor, predvođen kompanijama Elona Muska, preoblikovao je globalno tržište lansiranja svemirskih letjelica – segment u kojem je Rusija nekada imala gotovo neupitan autoritet.
Uprkos tim izazovima, državna svemirska korporacija Roskosmos najavila je da do 2036. godine planira realizaciju projekta lunarne elektrane. U tom cilju potpisan je ugovor s avio-svemirskom kompanijom Lavočkin Association, koja bi trebala imati ključnu ulogu u tehničkoj realizaciji projekta.
Prema navodima Roskosmosa, planirana elektrana imala bi centralnu ulogu u napajanju buduće infrastrukture na Mjesecu, uključujući autonomna vozila, naučni opservatorij i objekte Međunarodne lunarne istraživačke stanice koju zajednički razvijaju Rusija i Kina.
Ovaj projekt predstavlja važan korak ka uspostavljanju trajno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku sa jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca, saopćeno je iz Roskosmosa.
Iako u zvaničnim objavama nije eksplicitno navedeno da će elektrana koristiti nuklearnu energiju, učešće ruske državne nuklearne korporacije Rosatom i Kurčatovljevog instituta – vodeće naučne ustanove za nuklearna istraživanja – ukazuje na prirodu planiranog energetskog sistema.
Direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov ranije je izjavio da se strateški ciljevi korporacije ne zaustavljaju samo na Mjesecu, već uključuju i ambiciozne planove istraživanja Venere, planete koja se često naziva Zemljinom „sestrinskom“ planetom.
Mjesec se nalazi na udaljenosti od oko 384.400 kilometara od Zemlje i ima ključnu ulogu u stabilnosti našeg planeta. Njegovo gravitacijsko djelovanje ublažava kolebanje Zemljine ose, doprinosi stabilnijoj klimi i direktno utiče na pojavu plime i oseke u svjetskim okeanima.
