Vlada Kantona Sarajevo napravila je prvi korak ka promjeni obrazovnog sistema, usvojila je Nacrt zakona o dualnom obrazovanju i uputila ga u skupštinsku proceduru. Riječ je o modelu koji treba da poveže srednje škole s realnim sektorom i približi učenike tržištu rada, nudeći im više praktičnog iskustva i veću šansu za zaposlenje odmah nakon završetka školovanja.
Prema ovom konceptu, učenici tehničkih i stručnih škola dio nastave će obavljati direktno kod poslodavaca. Tamo će raditi pod nadzorom certificiranih mentora i uz stalnu koordinaciju škola, a praksu će moći stjecati i kod više različitih firmi. Ideja je da se klasične školske radionice zamijene stvarnim radnim okruženjem u kojem mladi uče primjenjive vještine.
Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS poručuju da će se ovaj model uvoditi postepeno. Planirano je povećanje broja dana i sati provedenih u praksi, obuka i licenciranje mentora te jačanje uloge školskih koordinatora. Također, naglašeno je da dualno obrazovanje neće ugroziti nastavnike praktične nastave jer će se njihova uloga redefinirati kroz podzakonske akte.
Ministrica Naida Hota-Muminović naglasila je da reforma ima ciljeve podići kvalitet vještina, olakšati zapošljavanje i dati mladima razlog da ostanu u Bosni i Hercegovini.
'Idemo u susret promjenama kojima se mladima omogućava više praktične nastave, učenje kod poslodavca i naknada za rad, uz veće šanse za zapošljenje. Želimo da naša djeca ostanu u Bosni i Hercegovini, da grade svoju domovinu i budu blizu svojih porodica', poručila je ministrica.
Dodala je i da dualni model ne zatvara vrata fakultetima:
'Dualnim obrazovanjem ne zatvara se akademski put, već ga se obogaćuje praktičnim iskustvom i stvarnim partnerstvima između škola, poslodavaca i institucija.'
Prema Planu rasta, najmanje 40 posto učenika tehničkih škola trebalo bi imati praksu u realnom sektoru, dok bi 15 posto maturanata trebalo dobiti posao u roku od godinu dana od završetka školovanja.
U izradi nacrta učestvovali su Ministarstvo privrede KS, Udruženje poslodavaca, Privredna i Obrtnička komora KS, ali i škole, roditelji, sindikati, organizacije osoba s invaliditetom i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. Time, kako naglašavaju u Vladi KS, dualno obrazovanje postaje model zasnovan na jednakim šansama, rodnoj ravnopravnosti i inkluziji učenika s poteškoćama u razvoju.
Nakon nacrta, slijedi skupštinska rasprava i javne konsultacije.
