Samostalni život za veliki dio mladih u Federaciji BiH postao je gotovo nedostižan cilj. Najnoviji podaci Instituta za razvoj mladih KULT pokazuju da blizu 70 posto mladih i dalje živi pod roditeljskim krovom, u domovima koji su u vlasništvu njihovih porodica. Tek manji dio njih, oko 16 posto, uspio je formirati vlastito domaćinstvo.
Rješavanje stambenog pitanja mladi opisuju kao finansijski nemoguć. Često jedina realna šansa za prvu imovinu postaje nasljeđe, a ne vlastita kupovina. Mnogi mladi postaju vlasnici nekretnina tek nakon smrti članova porodice, što jasno ukazuje koliko su tržišne cijene daleko od platežnih mogućnosti prosječne mlade osobe.
Na terenu je priča uvijek ista, mladi ljudi govore da su im prihodi preniski, a cijene kvadrata previsoke. Kako kažu, cijene ‘skaču iz dana u dan’, dok primanja rastu sporo ili nikako. Zato ostanak u porodičnom domu ili renta postaje najčešće privremeno, ali u praksi često dugotrajno rješenje.
Prosječna plata u FBiH za novembar iznosila je 1.603 KM. Međutim, većina zaposlenih mladih ne dostiže taj iznos. U 2024. godini, više od polovine radno aktivnih mladih zarađivalo je plate ispod ili oko prosjeka, a gotovo 28 posto njih imalo je mjesečna primanja između 600 i 900 KM. Samo manji procenat mladih prelazi prosječan nivo primanja.
Kupovina prve nekretnine uglavnom je rezervisana za one s ugovorom na neodređeno i stabilnim primanjima. Čak i oni koji ispunjavaju kriterije za bankarske kredite postavljaju pitanje šta ostaje od kvaliteta života nakon što mjesečna rata ‘proguta’ većinu kućnog budžeta.
Cijene stanova u Federaciji BiH nastavljaju svoj rast. Prema aktuelnim procjenama, stan od 50 kvadrata u novogradnji, uz prosječnu cijenu od oko 3.000 KM po kvadratnom metru, košta oko 153.000 KM, iznos koji je daleko za zaraditi većini mladih parova ili pojedinaca.
Kupovina u starogradnji na papiru može izgledati povoljnije, ali donosi nove troškove kao što su porez na promet nekretnina, ulaganja u adaptaciju, zamjenu instalacija, renoviranje kupatila ili kuhinje. Zato se mnogi suočavaju s izborom koji zapravo i nije izbor već dugoročno zaduživanje ili ostanak u roditeljskom domu.
Postoje određeni modeli podrške. Program stambenih kredita Vlade FBiH, namijenjen osobama do 40 godina sa stalnim zaposlenjem, omogućava povoljnije kreditne linije do 300.000 KM uz rok otplate do 25 godina. Nude se i dodatni poticaji kroz smanjenje kamatne stope po osnovu rođenja ili usvajanja djeteta. Do sada je kroz ove mjere odobreno više od 1.800 kredita u ukupnoj vrijednosti od preko 213 miliona KM.
Ipak, uprkos ovim programima, suština problema ostaje ista. Cijene nekretnina rastu mnogo brže od plata, a mladi sve češće odgađaju osamostaljenje. Za mnoge od njih put do prvog stana je čekanje većih primanja, boljeg kreditnog rejtinga ili, najčešće, nasljeđa.
