Danima je trajala neizvjesnost u hrvatskoj dijaspori, posebno među osobama koje imaju dvojno državljanstvo, oko služenja obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske (MORH) jasno je stavilo do znanja da su svi hrvatski državljani stariji od 18 godina, prema novom Zakonu o odbrani, ujedno i vojni obveznici. Prema tom tumačenju, tokom 2026. godine na služenje vojnog roka u Slunju, Kninu ili Požegi bit će pozvana nulta generacija, odnosno muškarci sposobni za vojnu službu koji su navršili 19 godina.
Iako u članu 19. Zakona o odbrani stoji da je "Vojna obaveza dužnost osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u odbrani na organiziran način svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske", čini se da u praksi to ipak neće biti tako.
Kako je ranije izvijestila "Slobodna Bosna", hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj neće dobiti poziv za vojnu obavezu, odnosno za služenje vojnog roka. Drugim riječima, hrvatska dijaspora, te hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini i drugim susjednim državama, neće uopće morati na vojnu obuku, osim ako se ne prijave dobrovoljno.
Ovakva praksa ponajprije je uvjetovana propisima Bosne i Hercegovine, koji kažu da je državljanima BiH s prebivalištem u našoj zemlji, uključujući i osobe s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok u oružanim snagama drugih država. Dakle, kad bi se Hrvat s prebivalištem u BiH i dvojnim državljanstvom prijavio na služenje vojnog roka u Hrvatskoj, riskirao bi oduzimanje državljanstva BiH.
Zemlje s brojnijom hrvatskom dijasporom – Austrija, Njemačka, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD – služenje vojnog roka u stranim oružanim snagama u pravilu ne kriminaliziraju, pogotovo ne unutar Evropske unije i NATO-a. Neka zakonodavstva, poput američkog ili austrijskog, ostavljaju mogućnost oduzimanja državljanstva u slučaju profesionalizacije u stranim vojskama.
Ovo prešutno oslobađanje od služenja vojnog roka hrvatskih državljana s prebivalištem u inostranstvu ne znači da se po navršavanju 18. godine ne moraju prijaviti u vojnu evidenciju u Hrvatskoj ili najbližem konzularnom predstavništvu, ali MORH to neće provjeravati. Onaj ko nema prebivalište u Hrvatskoj i ne prijavi se dobrovoljno u vojnu evidenciju, za MORH očito kao da ne postoji.
Razumljivo, hrvatske vojne vlasti ne žele izazivati probleme i otežavati život hrvatskim državljanima u inostranstvu, a s druge strane nije poželjno antagonizirati mnoge pripadnike dijaspore i davati im povod da se odreknu hrvatskog državljanstva.
Kratka, ali zanimljiva anketa koju je provela Index među mladim hrvatskim državljanima u Njemačkoj i Švedskoj, u dobi od 16 do 26 godina, pokazala je da nema posebnog entuzijazma prema vojnog roku u domovini, pa čak ni prema civilnom služenju.
Nema šanse da služim vojni rok u Hrvatskoj. Ako već moram negdje služiti, radije idem u Bundeswehr - rekao je 16-godišnji Luka, koji je rođen i živi u Njemačkoj.
Njegov sugrađanin Ivan, koji je bitno stariji i ne podliježe obavezi, namjeravao je za svoju djecu zatražiti hrvatsko državljanstvo, ali sada kaže da će o tome razmisliti.
Ne želim služiti vojni rok ni u kojoj zemlji, što ne znači da ne volim Hrvatsku i da je ne bih branio bude li potrebno. Jednostavno ne vidim ništa pozitivno u oružanim snagama unutar NATO-a i ne želim se dovesti u situaciju da napadam neku zemlju daleko od svog doma, poput Iraka ili Afganistana. Ne zanima me ni civilno služenje u Hrvatskoj, neću se prijaviti sam. Odazvat ću se samo budem li morao -objasnio je Fran (19), koji već godinama živi u Švedskoj.
U Skandinaviji živi i Patrik (18), koji kaže:
Hrvat sam, cijenim i volim Hrvatsku i hrvatske tradicije. Volio bih se boriti za Hrvatsku. S druge strane, mi koji smo se odselili iz Hrvatske, učinili smo to s razlogom, i kad bih služio vojni rok, radije bih to odradio u Švedskoj. Smatram da je Švedska istinska demokracija koja cijeni svoje građane i omogućava svakome da ostvari svoje snove. Generalno sam protiv obaveznog vojnog roka jer smatram da ograničava moju slobodu da sam odlučujem o svojoj budućnosti.
Nemam namjeru služiti vojni rok, pogotovo ne u Hrvatskoj. Hrvatska to ne zaslužuje. Budem li ipak morao, odabrat ću civilno služenje -kratko je dodao Danijel (25), još jedan hrvatski državljanin iz Švedske.
Smatram da vojni rok ima smisla u državama s ozbiljnim neposrednim prijetnjama. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a. Koga se točno bojimo? Srbije? Postoji razlog zašto se mnoge zemlje umjesto prisilnog vojnog roka fokusiraju na razvoj kompetentne profesionalne vojske. Vojni rok u Hrvatskoj je trošenje novca koje nas ne priprema na stvarne situacije. Ovo više liči na politički gest 'mladi se trebaju čeličiti', nego na stvarno poboljšanje sigurnosti Hrvatske. Osam sedmica je apsurdno kratko, vojni rokovi obično traju oko godinu dana. Ako sam dobro shvatio, kazne za izbjegavanje su samo novčane. Države koje vojni rok shvataju ozbiljno, izbjegavanje kažnjavaju i zatvorom.
I na kraju, izdvajam najbitnije: činjenica da se pozivaju samo muškarci ruši principe rodne jednakosti. Postoji dovoljno dužnosti koje žene mogu obavljati u modernoj vojsci. Tjerati isključivo muškarce na osam sedmica obaveznog rada je protuustavno. Ako nije, onda je to ustav koji nema smisla - rekao je 26-godišnji Mario.
