Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda koji mjeri kvalitetu zraka u BiH, u 08:00 sati izmjeren je indeks 6 na lokaciji Bijeli Brijeg, što označava izuzetno zagađen zrak – najopasniju kategoriju na skali zagađenja.
Izuzetno zagađen zrak može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito za djecu, starije osobe, hronične bolesnike te ljude s bolestima dišnih puteva.
Za razliku od Mostara, u ostalim dijelovima zemlje stanje zraka je znatno bolje. Većina mjernih stanica diljem BiH pokazuje indeks 1, što označava odličnu kvalitetu zraka. U ovu skupinu spadaju Sarajevo (Vijećnica, Bjelave, Ilidža), Zenica (Brist, Centar), Tuzla (Skver, BKC, Bukinje), Bihać, Livno, Travnik, Goražde, Jajce, Maglaj, Tešanj, Živinice i Lukavac.
Nekoliko gradova zabilježilo je indeks 2, odnosno dobru kvalitetu zraka, među kojima su: Otoka (Sarajevo), Hadžići, Doboj, Radakovo (Zenica), Visoko i Kakanj.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina inače spada među zemlje s najzagađenijim zrakom na svijetu, a taj problem svake godine odnosi živote najmanje 3.300 ljudi, pokazuju podaci Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) s početka ove godine.
Prema podacima UNICEF-a, čak 20 posto djece u BiH pati od respiratornih tegoba uzrokovanih lošom kvalitetom zraka – najčešće se radi o astmi i hroničnim bolestima dišnih puteva, posebno kod djece školske dobi između 7 i 10 godina. Stručnjaci upozoravaju da izloženost visokim koncentracijama PM2.5 čestica u ranim godinama može trajno usporiti razvoj pluća i smanjiti njihov kapacitet.
Prema podacima WHO-a i portala AirVisual, glavni grad Sarajevo je 2022. godine imao više od 120 dana s prekoračenim graničnim vrijednostima štetnih čestica PM2.5. Tokom zime, koncentracije tih čestica znale su biti i deset puta veće od dozvoljenih vrijednosti.
Najveći uzroci zagađenja u BiH dolaze iz zastarjelih industrijskih postrojenja i intenzivnog korištenja ugljena za grijanje, a najteže pogođeni gradovi su Tuzla, Zenica i Sarajevo. Posebno se ističe termoelektrana u Tuzli, koja godišnje emitira više od 50.000 tona sumpor-dioksida, što je više nego sve termoelektrane u državama Europske unije zajedno.
Zbog svega navedenog, BiH se, s obzirom na broj stanovnika, nalazi na trećem mjestu u svijetu po smrtnosti povezanoj s onečišćenjem zraka, odmah iza Indije i Bangladeša.
