Sa proljećnim danima stižu i poljoprivredni radovi.
Promjenjivo vrijeme i poplave u jednom dijelu BiH prolongirale su ovogodišnju sjetvu.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH za Hayat.ba je kazao da nije bilo ogromnih šteta zbog vremenskih neprilika, osim u područjima koja su poplavljena.
- Ima malo viška vlage u zemlji, bilo je dosta kiša, ali nije bilo nekih šteta. Osim poplavljenih područja, to je tako godinama, ali ondje gdje je intenzivna sjetva, tu i nije bilo nekih poplava. Bit će malo usporen rast, ali će to ići - kaže Bićo.
Istakao je da su mrazovi problem za voće.
- Bilo je šteta u voćnjacima, a sad kako će to biti vidjećemo kad počne pupati. Izvjesno je da je šteta bilo, samo ćemo vidjeti kolike su - kaže.
Na pitanje da li će se to odraziti na cijene proizvoda, Bićo kaže da domaći poljoprivrednici ni najmanje ne učestvuju u kreiranju cijena.
- Sve zavisi od uvoznog lobija, jer imamo malu proizvodnju koja nije ni konkurentna uvozu. Što se tiče nas, vidimo do čega su doveli sa otvorenim tržištem i nezaštitom domaće proizvodnje. Imamo katastrofalno visoke cijene na pijacama. Vdite zadnjih dana koliko košta buranija, špinat, ljudi se za glavu hvataju... - konstatuje naš sagovornik.
Požalio se na to i da su cijene repromaterijala za poljoprivredu veće oko 40 posto. Riječ je o mineralnim gnojivima, sjemenima, zaštitna sredstva itd.
- Poljoprivrednici će jako teško izaći na kraj sa tim poskupljenjima. Otkupne cijene se ne mijenjaju već par godina unazad, a inputi koji idu u proizvodnju su svake godine sve skuplji. Tako da imamo primjer da su budžeti koji se izdvajaju za poljoprivredu svake godine sve veći, a proizvodnja ili stagnira ili je smanjena. To su problemi koje bi trebala riješiti struka - govori Bićo.
Pojasnio je i koji se to koraci mogu učiniti kako bi se pomoglo poljoprivrednicima.
- Potrebno je izdvojiti više sredstava, ubrzati procedure oko programa, pravilnika i isplata. A ključna je zaštita domaće proizvodnje. To je ono što mi godinama tražimo. U određenim vremenskim terminima u toku godine treba uvoditi na robu koja dolazi izvana prelevman i carinu, u vrijeme kad mi imamo dovoljno naše robe, da se može prodati. Mi imamo jako skupu proizvodnju u odnosu na zemlje iz Evrope i okruženja. A ovdje su granice otvorene, otvoreno tržište. Takav je sporazum potpisan. Tako da je naš proizvod uvijek skuplji od onog uvoznog. Stoji, i na kraju propada. Moraju se tražiti rješenja da se zaštiti domaća proizvodnja i da se izdvaja što više sredstava, pogotovo za strateške proizvode kao što su mlijeko, meso i žito, kao i za biljnu proizvodnju. To struka zna sve, i znaju šta trebaju, ali niko ne čini ništa - mišljenja je Bićo.
