Iako nema formalno obrazovanje iz oblasti historije, Emir Medanhodžić više od tri decenije predano istražuje takozvanu 'skrivenu historiju Bosne'. Njegov fokus je na najranijim civilizacijskim tragovima na ovim prostorima od pobune Batona Dezitijatskog pa sve do vremena Kulina bana period koji, kako ističe, još uvijek nije dovoljno valoriziran, ni u akademskim krugovima ni u široj javnosti.
U svojoj najnovijoj objavi Medanhodžić donosi vijest o značajnom otkriću do sada neevidentiranoj japodskoj gradini Humk, smještenoj u selu Godna kod Bosanske Otoke.
'Bosanska Otoka je dobila naziv po rimskom gradu Insula (Otok) koji se nalazio na adi na rijeci Uni gdje je sada poznata džamija na otoku, jedinstvena u BiH', piše Medanhodžić.
Zajedno sa prijateljem Senadom, uputio se od Bosanske Otoke prema selu Ivanjska, krećući se, kako navodi, originalnim rimskim putem koji je još uvijek očuvan. Potom su skrenuli ka selu Godna, gdje ih je čekao težak uspon do samog vrha gradine.
'Uspon na gradinu je bio veoma zahtjevan, ali dolazak na vrh nas je ispunio zadovoljstvom jer se radi o jedinstvenoj japodskoj gradini', navodi on.
Ipak, otkriće je obilježeno i znakom upozorenja. Naime, tumul zemljani humak od oko deset metara visine, građen ljudskom rukom u odbrambene svrhe neko je pokušao nelegalno raskopati, ali je odustao već nakon metar dubine.
'Tu su se na vrhu i ispred/iza kopali mrtvi Japodi sa svojim oružjem, nakitom i ukrasima. Simbolika je da su mrtvi branili žive, a živi mrtve', objašnjava Medanhodžić.
Pojašnjava i da su japodske gradine specifične po tzv. lingulama jezičastim konfiguracijama terena na čijim se lakše pristupačnim dijelovima postavljale prepreke za odbranu, posebno na tzv. sedlu gradine.
Rijeka Una, kako ističe, u tom historijskom periodu predstavljala je prirodnu granicu između ilirskih plemena Japoda i Mezeja, od kojih su potonji imali sjedište u području planine Grmeč.
Na povratku iz ekspedicije, Medanhodžić i njegov saputnik pronašli su i ostatke kamenih latinskih natpisa, vjerovatno iz rimskog hrama koji se nekada nalazio u Ivanjskoj.
'Zahvaljujem se svom prijatelju Senadu koji me je odveo na ovu japodsku gradinu Humka', zaključuje Medanhodžić.
Njegovo otkriće otvara nova pitanja i daje povod da se šira naučna i stručna zajednica ozbiljnije pozabavi istraživanjem ranih civilizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine, posebno onih koje su dugo bile gurnute u zaborav.
