Po nalogu POSKOK-a a zbog sumnji i potrebnih istražnih radnji u predmetu 'Spengavanje' izvršen je pretres uredskih prostorija Premijera Nermina Nikšića ali i stana njegove nekadašnje šefice kabineta Arijana Huseinović-Ajanović. Također je danas bila zakazana i sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine, sazvane kako bi se pokušali usvojiti zakoni potrebni za nastavak evropskog puta. Nakon četri sata rasprave o formiranju dnevnog reda, određena je pauza nakon koje je izgubljen kvorum. Tako je i Dom naroda, iako su mu tekstovi zakona koje su trebali usvojiti različiti od onih o kojima se jučer, također neuspješno izjašnjavao Predstavničlki dom, zakazao u usvajanju Zakona o VTSV-u i Zakona o Sudu BiH. Moguće jedina dobra vijest danas je najavljeni rezultat sastanka u ambasadi SAD-a tokom kojeg je dogovoreno da Južni tok gradi i njime upravlja američlki strateški investitor. Tako se još jednom pokazalo da trenutna vlast postiže rezultate samo ukoliko iza njih stoje predstavnici SAD-a sa odlučujućim motivom da urade ono što je i njima potrebno. O svim ovim događajima ali i nekim drugim akrtuelnostima razgovarali smo sa profesorom Jahjom Muhasilovićem koji je odmah prokomentarisao današnju akciju POSKOK-a:
Dobra je vijest da se ova koruptivna afera pod nazivom 'Spengavanje' obrađuje na ovaj način, ali ćete mi dozvoliti da budem blago skeptičan. Prvi razlog za to je što je cijela akcija nazvana 'Munjić i drugi' a trebala je imati ime 'Nikšić i drugi' . Lider SDP-a i premijer FBiH je vjerovatno zbog vlastitiog uticaja na politički život ali možda i pravosuđe vrlo vješto uspio da fokus operacije usmjeri na ljude koji jesu odgovorni ali nisu na vrhu te piramide odgovornosti. Svakako je on tu najodgovorniji, a Munjić, na kojeg očigledno pokušavaju da strovale svu odgovornost je hijerarhijski ispod njega i radio je po naređenjima Nikšića. Dakle, nadam se da tužilaštvo neće zaboraviti činjenicu da je Nikšić u ovoj aferi ipak najodgovorniji. Ukoliko pak naši istražni organi odluče da samo djelimično riješe ovu aferu i procesuiraju samo neke ljude, onda će to značiti da su oni duboko politizirani. Ja se nadam, iako sam malo skeptičan, da će naši pravosudni organi dokazati svoju profesionalnost i nezavisnost i da je pravda stvarno slijepa za svakoga bez obzira koje mjesto drži u hijerarhiji vlasti, analizira profesor Muhasilović.
Komentarišući domete današnjeg sastanka u američkoj ambasadi koji je organizirao otpravnik poslova SAD-a John Ginkel, profesor Muhasilović kaže:
Treba primjetiti da se stvari odvijaju onako kako to želi administracija predsjednika Trumpa i ovo je bilo dogovoreno mnogo ranije. Amerikanci su mislili da će im Čović isporučiti Južnu konekciju, međutim Dragan Čović je tu prepoznao interes HDZ-a i jedne male političke klike Hrvata u BiH da kroz taj projekt stavi pod hegemoniju i punu kontrolu gas u BiH tako što bi oformio firmu u Zapadnom Mostaru koja bi, osim što bi distribuirala plin imala i moć da u svakom trenutku odluči da li će se prema Bošnjacima pustiti plin ili neće. Zato je dobro što su se Amerikanci uključili u cijelu ovu priču i da su to presjekli konstatuje Muhasilović i potom dodaje:
Ipak, meni je tu poražavajuće nekoliko stvari – ovaj plin dolazi iz Hrvatske i mi opet u nekom smislu zavisimo od Hrvatske. Ali, ovo je odlična prilika, ne kao u prošlosti, da hrlimo što prije da potpišemo, bez da uzmemo u obzir zaštitu naših interesa. Prilike i potrebe za to postoje pa bi trebali Hrvatskoj tokom ovog sporazuma spomenuti brojne druge stvari poput Trgovkse gore, krađe vode iz Buškog jezera, krađe struje , kršenje raznih sporazuma i stalno podrivanje suvereniteta BiH putem HDZ BiH... Dakle, to su samo neke od tema koje bi trebali spomenuti Hrvatskoj. Naravno, to znači da naš pregovarački tim mora imati jasan stav koji štiti nacionalne interese BiH. Možda bi jedno od pitanja koje bi trebalo spomenuti i pitanje sporazuma o granici koji smo potpisali još 1999 godina kada je Franjo Tuđman još bio živ. Parlament BiH je to ratifikovao mislim već iduće godine, ali Hrvatska nije nikad. Ovo bi bmogla bit prilika i za to, ako je Hrvatskoj stalo, a jeste, da južna interkonekcija uđe i u BiH' navodi Muhasilović dodajući da u tim pregovorima treba biti svjestan i američkih interesa za ovaj posao.
Pogledajte cijeli razgovor i poslušajte i druge stavove i preporuke koje prezentira profesor Muhasilović potcrtavajući da BiH više nema pravo da potpisuje bilo kakve sporazume koje ne obuhvaćaju i ne štite i njene interese.
