Šta ove promjene znače u ukupnoj sigurnosti na planeti te kakve posljedice i poruke mogu u budućnosti imati i donijeti sukobi u Ukrajini, Gazi i sve češći incidenti kada ruski dronovi upadaju u zračne prostore zemalja EU i NATO-a, razgovarali smo u današnjem izdanju emisije "Sedam plus" sa stručnjakom za sigurnost, Safetom Mušićem, koji je najprije prokomentarisao posljednje napore i inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa za postizanje primirja u Gazi:
Prema sada dostupnim podacima koji se mogu pročitati, čini se da bi ovi pregovori, ukoliko bi uključili, ne samo primirje, nego i zahtjev za stalni prekid vatre moglo nositi potencijal da umiri ovaj sukob, ali i smanji ukupnu regionalnu nestabilnost,, blago je optimističan Mušić koji dodaje:
Ipak,mora se biti svjestan da sigurnosni rizici ostaju vrlo visoki jer neki politički ciljevi uz nedostatak međunarodnog nadzora mogu ugroziti održivost ovog najavljenog mira. Mi smo sami svjedočili da su, nakon uspostavljenog mira u Bosni i Hercegovini, međunarodne snage bile na početku garant tog uspostavljenog mira, ali i njegove kasnije održivosti. To se u Bosni i Hercegovini pokazalo kao uspješno, a i tada su Sjedinjene Američke Države igrale glavnu ulogu u tom procesu kao što je i sada slučaj,, podsjeća Mušić.
Pojašnjavajući kako i zašto su mehanizmi garancije tako važni za održivost ovog mira, Mušić napominje:
Prema trenutnim dostupnim informacijama, u Egiptu se vode razgovori koji bi trebali detaljno razraditi sve dosad nepoznate detalje između dvije strane, ali i ko bi bio garant tog sporazuma. Do sada je lidersku ulogu u procesu imao Trump i njegov tim i od njih i njihove volje i sposobnosti da sve ispregovaraju će zavisiti održivost sporazuma pa i mira. Naravno, ostaje pitanje i koje će još zemlje biti uključene u proces, a trenutno izgleda da su tu vrlo zainteresovani Egipat, Katar i UAE uz djelimično i Tursku, ali do sada nemamo javno očitovanje Izraela o tom segmentu sporazuma i da li bi oni priznali takva rješenja, jer se ne smije zaboraviti da Izrael kontroliše tu sveukupnu, tako da kažem, tu najprije sigurnosnu zonu. Jer bez obzira na sve proteste bilo država, bilo humanitarnih i nevladinih organizacija čak i u posljednjoj humanitarnoj akciji, Izrael čvrsto ostaje pri stavu da samo oni tj. njihove snage imaju pravo da kontrolišu pristup obali i šta može ući i izaći iz Gaze. Tu se, dakle, u dogledno vrijeme ne može očekivati neki pomak ili promjena stava Izraela, podsjeća Mušić.
