1631 - U Parizu počela da radi prva u svijetu agencija za zapošljavanje.
1753 - Rođen francuski pronalazač Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je 1785. godine s Džonom Džefrisom prvi preletio La Manš balonom. Takođe je konstruisao padobran.
1776 - Kongres predstavnika 13 američkih kolonija, pobunjenih protiv Velike Britanije, potpisao "Deklaraciju nezavisnosti", u kojoj su iznesene demokratske težnje nove nacije, i proglasio nezavisnost SAD. SAD su nezavisnost izvojevale 1781. pobjedom nad britanskom kolonijalnom vojskom.
1798 - Napoleon Bonaparta u pohodu na Egipat, tada tursku provinciju, zauzeo Aleksandriju.
1804 - Rođen američki pisac Natanijel Hotorn, jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama je prikazao moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".
1807 - Rođen italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije. Izveo je 1860. godine legendarni pohod na Siciliju i sa hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio ostrvo, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je umjesto da proglasi republiku dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim od papske vlasti, ali je oba puta uhapšen.
1826 - Umro američki državnik Tomas Džeferson, osnivač Demokratske stranke, predsjednik SAD od 1801. do 1809. Tokom rata za nezavisnost SAD bio je predsjednik odbora koji je pripremio "Deklaraciju nezavisnosti", proglašenu 4. jula 1776. Pustio je na slobodu sopstvene robove, ali nije uspio da izdejstvuje ukidanje ropstva. Od francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte, koji je bio u novčanim neprilikama, 1803. je kupio Luizijanu.
1831 - Umro američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD od 1817. do 1825, jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Proklamovao je 1823. "Monroovu doktrinu", s geslom "Amerika Amerikancima". Ona je bila izraz težnje mlade sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom na američkom kontinentu i s njega potisne uticaj evropskih sila, posebno namjeru Svete alijanse da nasilno uguši pobune srednjoameričkih i južnoameričkih kolonija protiv Španije i Portugalije.
1848 - Objavljen "Komunistički manifest" Karla Marksa i Fridriha Engelsa.
1848 - Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan, sjajan stilista koji je snažno uticao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici sa pristralicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" /čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"/, poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", politički spisi "Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".
1900 - Rođen američki muzičar afričkog porijekla Luis - Sačmo Armstrong, najveći trubač u istoriji džeza. Tokom karijere duge više od pola vijeka proslavio se i kao pjevač neponovljivog hrapavog i toplog glasa, a mnogobrojne turneje širom svijeta, donijele su mu nezvaničnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova, u kojima je takođe iskazao raskošni talenat izuzetnog zabavljača.
1903 - Pušten u rad prvi pacifički telegrafski kabl, postavljen na dno okeana između San Franciska i Manile.
1910 - Umro italijanski astronom Đovani Virđinio Skjapareli, direktor Milanske opservatorije, koji je otkrio "kanale" na Marsu i asteroid Hesperiju. Proučavao je i vezu između kometa, meteora i meteorskih rojeva i odredio rotaciju Merkura i Venere.
1914. - Reisul-ulema staje u zaštitu srpskog življa
Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove suprugre, došlo je do sudskih progona i interniranja srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori.
Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio reisul-ulema Džemaludin Čaušević. On je već 4. jula 1914. uputio apel Bošnjacima savjetujući "svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine".
Istog dana se oglasio i vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, koji se našao pobuđen da jednom okružnicom pozove narod i svećenstvo da "u općoj tuzi i bolu" ne narušavaju mir i red i ne nanose štetu "bližnjemu svome". Reis Čaušević je svoj apel proširio i kao "Proglas muslimanima" objavio u sarajevskom alhamiado listu "Jeni mishab" (Nova baklja), 24.jula 1914. Pored reisa Čauševića, sličnim su se apelima protiv progona Srba i uništavanja njihove imovine oglašavali i drugi bošnjački politički, vjerski i kulturni prvaci i radnici, sve dok se to moglo objaviti u nekim od sarajevskih novina koje su po kratkom policijskom postupku svakodnevno obustavljane i zabranjivane. Prijeki sud u Sarajevu je ukinut već 26. jula 1914., dva dana pred objavu i početak rata.
1926. - Osnovan fudbalski klub "Borac"
Fudbalski klub Borac iz Banja Luke osnovan je 4. jula 1926. godine. Klub je osnovan od strane trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali u gostioni "Putnik" (Banja Luka) po dogovoru iz sredine 1925. godine. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Prisustvovali su: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i jos nekoliko mladića, većinom trgovačkih pomoćnika. Mnogi od njih su sa osnivanjem kluba vjerovali da će moći bolje i uspješnije da se bore i izbore za svoja radnička prava. Kako kažu Veselin Masleša je dao ime klubu.
Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac! - predložio je Masleša.
Svoj prvi veliki uspjeh Borac je postigao na takmičenju u Sarajevu (1928.) i taj vrijedan trofej se i dan danas čuva u klubskim prostorijama.
Nakon četverogodišnje pauze, od 1941. do 1945. godine, rad fudbalskog kluba je obnovljen 22. juna 1945. godine. 1950. Borac se plasirao u treću saveznu ligu, a 1953. godine postaje član Druge savezne lige Jugoslavije. Prvoligaš je postao 11. juna 1961. godine. Nakon toga iz Prve lige Borac ispada 1962. godine, da bi se vratio 1970. godine. Sve do 1980. godine Borac je bio prvoligaš. U tom periodu Borac je odigrao četiri utakmice u Kupu kupova Evrope. Iz prve lige Borac ispada 1980. godine, a prvoligaš ponovo postaje 1989. godine, gdje je igrao sve do 1993. godine, i u vrijeme krvavog rata u BiH.
Borac je bio član savezne jugoslovenske lige sve do 1995. godine, kada je organizovano takmičenje u Republici Srpskoj, kada Borac postaje član Prve lige Republike Srpske. U Premijer ligi Bosne i Hercegovine igrao je finale kupa BiH 2003/04, osvojio treće mjesto u Premijer ligi BiH 2009/10. te osvojio kup iste godine, i kao najveći uspjeh – šampionska titula 2010/11.
Borac je 1988. godine postao pobjednik kupa Jugoslavije, i ušao u historiju kao jedini drugoligaš koji je bio pobjednik tog takmičenja. Borac je 1992. godine osvojio Srednjoevropski kup, i to je bio njegov prvi i za sada jedini evropski trofej.
1927 - Rođena italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida, prva velika zvijezda italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Fanfan Lala", "Ljepotice noći", "Hljeb, ljubav i mašta", "Trapez", "Solomon i kraljica od Sabe", "Carska Venera", "Ana iz Bruklina", "Provincijalka".
1933 - SSSR sa Čehoslovačkom i Jugoslavijom potpisao "Konvenciju o definiciji agresora", koja je trebalo da omogući efikasnije otkrivanje agresorskih postupaka radi preuzimanja mjera posredstvom Društva naroda. To je bio prvi sporazum Jugoslavije i SSSR.
1934 - Umrla Poljakinja Marija Kiri, koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Sa suprugom Pjerom Kirijem je iz rude urana izdvojila nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri jedna mjerna jedinica u fizici dobila je naziv "kiri".
1941 - Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu u Beogradu donio odluku o oružanom otporu protiv njemačkog okupatora.
1946 - Filipini stekli nezavisnost, poslije 47 godina pod upravom SAD.
1961. - Rođen Husref Musemić
Husref Musemić rođen je u Janji, 4. jula 1961. godine. Bio je golgeter FK Sarajevo šampionske 1985. godine, da bi potom igrao u beogradskoj Crvenoj Zvezdi, škotskom Heartsu i holandskom Twenteu.
Što se tiče trenerske karijere uspješno je vodio tim sa Koševa, te u sezoni 2006/2007 osvojio titulu Premijer lige Bosne i Hercegovine. Nakon Sarajeva prihvata izazov i postaje trener drugog sarajevskog premijerligaša FK Olimpica. Međutim, u Olimpicu se nije dugo zadržao.
1972 - Sjeverna i Južna Koreja ugovorom se odrekle upotrebe sile u rješavanju sporova i načelno se saglasile da rade na ponovnom ujedinjenju Koreje mirnim putem, bez miješanja spolja.
1976 - Izraelski komandosi upali na aerodrom "Entebe" u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koje su oteli palestinski teroristi. Službeno je saopšteno da su poginula četiri izraelska vojnika, sedam od deset otmičara i dvadesetak vojnika Ugande koji su pokušali da spriječe izraelsku akciju.
1994 - Predsjednik Francuske Fransoa Miteran kao prvi strani državnik govorio u parlamentu Južne Afrike, formiranom poslije ukidanja režima aparthejda.
1997 - Američko vasionsko samohodno vozilo "patfajnder" spušteno na Mars.
2008 - Avion "erbas A330" kineske aviokompanije "Sadern čajna erlajns" sletio na međunarodni aerodrom u Tajpeju, što je prvi direktan let između Kine i Tajvana poslije 1949. godine.
