79. - Umro rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od 69. godine pobijedio je i raselio Jevreje i u Rimu podigao veličastvene građevine, kao što su Koloseum, Kapitol i Amfiteatar.
1497. - Engleski moreplovac Džon Kebot otkrio Kanadu i proglasio Sjevernu Ameriku posjedom Velike Britanije.
1509. - Henri Osmi, drugi monarh iz dinastije Tjudor, krunisan za kralja Engleske.
1519. - Umrla italijanska plemkinja Lukrecija Bordžija, mecena umjetnika i naučnika u vrijeme italijanske renesanse, vanbračna kćerka pape Aleksandra Šestog.
1793. - Usvojen prvi republikanski ustav Francuske, koji nikad nije stupio na snagu, jer je vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer - zbog opasnosti strane intervencije protiv Francuske revolucije - uveo "revolucionarnu diktaturu do uspostavljanja mirnog stanja".
1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta na čelu armije od 611.000 vojnika prešao rijeku Njemen i počeo invaziju na Rusiju. Njegova vojska je narednih mjeseci pretrpjela ogromne gubitke, ali je u septembru 1812. ipak ušla u Moskvu koju su Rusi napustili. Potom su još žešći napadi Rusa gotovo sasvim uništili Francuze, od kojih je do decembra 1812, kad su poraženi napuštali Rusiju, preživjelo između 130.000 i 150.000, a ruski vojskovođa feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov ih je progonio sve do Pariza.
1821. - Južnoamerički vojskovođa i državnik Simon Bolivar potukao Špance kod Karaboboa i izvojevao nezavisnost Venecuele.
1850. - Rođen britanski feldmaršal Horejšo Herbert Kičiner, koji je kao komandant britanske vojske u Egiptu 1898. ugušio sudanski ustanak. U Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant britanskih trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u južnoj Africi, što je izazvalo talas kritika u svijetu. U Prvom svjetskom ratu do smrti 1916. bio je ministar vojske.
1859. - Francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta potukao Austrijance u bici kod Solferina u Lombardiji. Švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, koji je tada organizovao pomoć za hiljade ranjenika, 1864. osnovao je Crveni krst.
1886. - Umro ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".
1894. - Francuskog predsjednika Mari-Fransoa Sadija Karnoa u Lionu ubio jedan italijanski anarhista.
1901. - U Parizu otvorena prva izložba 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa, koju je likovna kritika obasula hvalospjevima.
1908. - Umro američki državnik Stiven Grover Klivlend, predsjednik SAD od 1885. do 1889. i od 1893. do 1897. Lična čestitost i nezavisnost učinila ga je neprijateljem moćne njujorške organizacije "Tamani hol" - ogrezle u korupciji i podmićivanju - u okviru njegove Demokratske stranke. Tokom prvog predsjedničkog mandata nastojao je da iskorijeni korupciju i smanji previsoku carinsku zaštitu, a drugi mandat je obilježila finansijska kriza i radnički nemiri.
1909. - Rođen engleski atomski fizičar i matematičar Vilijam Džordž Peni, otac britanske atomske bombe. Pod njegovom kontrolom je isprobana prva britanska atomska bomba 1952. na ostrvima Monte Belo u zapadnoj Australiji.
1911. - Rođen argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo, petostruki svjetski šampion u "Formuli-1", što niko drugi nije uspio. Bio je prvak svijeta 1951, 1954, 1955, 1956. i 1957. godine.
1916. - Počela ofanziva Antante na rijeci Somi u sjevernoj Francuskoj, najkrvavija bitka Prvog svjetskog rata, u kojoj je komanda snaga Antante pet mjeseci pokušavala da probije front masovnim jurišima koje su dobro ukopani Nijemce suzbijali uraganskom vatrom. Saveznici su tek u novembru 1916. probili front, zauzevši samo oko 200 kvadratnih kilometara teritorije, što je plaćeno užasnom cjenom od 620.000 savezničkih i 650.000 njemačkih žrtava.
1930. - Rođen francuski filmski režiser Klod Šabrol, predstavnik "novog talasa" francuskog filma, autor velikog broja filmova u kojima je najviše analizirao građanske institucije kao instrumente razlaganja čovjekove ličnosti. Filmovi: "Lepi Serž", "Rođaci", "Naivne djevojke", "Dvostruki obrtaj", "Ofelija", "Košute", "Šampanjske ubice", "Neka zvijer krepa", "Nevjerna supruga", "Raskid", Nada", "Nevini sa prljavim rukama", "Krvavo vjenčanje", "Alisa ili posljednje bjekstvo", "Violeta Nozije", "Oholi jahač".
1940. - Jugoslavija uspostavila diplomatske odnose sa SSSR-om.
1948. - Sovjetske trupe, prema naredbi Josifa Visarionoviča Džugašvilija, počele blokadu Zapadnog Berlina, koja je trajala do maja 1949. Zapadni saveznici su odgovorili organizovanjem džinovskog vazdušnog mosta radi snabdijevanja više od dva miliona stanovnika tog dijela podijeljenog grada.
1960. - Jugoslavija, Grčka i Turska raspustile Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954.
1973. - Najstariji svjetski državnik Emon de Valera u 90. godini dao ostavku na funkciju predsjednika Irske, na kojoj je bio od 1959.
1975. - Prilikom pada aviona "boing 727" američke kompanije "Istern erlajnz" blizu njujorškog aerodroma "Kenedi", poginulo je 113 ljudi od 124 - koliko ih je bilo u letjelici.
1984. - Godišnjica smrti Emerika Bluma
Rođen je 1911. godine u Sarajevu. Školovao se u Češkoj, diplomirao elektrotehniku na Tehničkom fakultetu u Pragu, nakon čega se vraća u Sarajevo.
Ubrzo nakon povratka sa školovanja (1941), uhapšen je i odveden u logor Jasenovac, gdje je kao zatvorenik-inženjer održavao električnu centralu, a odakle bježi 1944. godine. Zajedno sa Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem je pokretač Collegium Artistucuma.
Emerik Blum je poslije 2. svjetskog rata bio je načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva Bosne i Hercegovine, generalni inženjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektropriverdu Vlade FNRJ, pomoćnik ministara Elektroprivrede, predsjednik Komiteta za elektroprivredu… Jedan je od osnivača preduzeća Elektroprojekt (1951), iz kojeg uskoro nastaje regionalni gigant Energoinvest koji je djelovao u cijelom svijetu.
Stipendirao je i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije domaćih stručnjaka u Rusiji, SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama.
Interesantan je Blumov poduhvat da se uvede mašinska obrada podataka sa digitalnim računarom GAMINA 30 i analogni računar PAČE 231 koji je u 1964. godini bio čudo tehnike, a bio je i prvi u Bosni i Hercegovini. Također je shvatio da je jugoslovensko tržište usko uz povećani plasman energetske i serijske opreme, pa je uzimao teške devizne kredite da bi otvorili 20 predstavništva sektora izvoza, a kasnije se taj broj izvoznih punktova povećavao, od Meksika, SAD, arapskih zemalja te bliskog i dalekog Istoka.
Osnovao je Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju (1954) da bi formirao i društvo za zavarivanje u BiH i školu zavarivanja. Laboratorij je priznat od jugoslovenskog LOYD-a registra brodova, germanskog LOYD-a i postao redovni član Međunarodnog instituta za zavarivanje u Parizu. Švedska firma ACEA-ATOM je zaključila ugovor sa Energoinvestovim insitutom za ispitivanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja (1970).
Blum nikada nije pripadao partijama i nije se politički eksponirao. Stvorio je jednu od najuspješnijih jugoslovenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi, otvorio Jugoslaviju svijetu i svijet Jugoslaviji te pokazao koliko jedna mala zemlja ima potencijala.
Emerik Blum je bio gradonačelnik u doba najvećeg procvata Sarajeva, u periodu od 1981. do 1983. godine. Umro je 24. juna 1984. godine, nakon što je završio svoje poslijednje poslove u odboru za organizaciju 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Jedna od ulica na Grbavici u Sarajevu nosi njegovo ime, a postavljena je i bista ispred zgrade Energoinvesta. Emerik Blum je odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske (1974).
1986. - Umro pisac Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga i radio na filmskim projektima "Sveti pijesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Posljednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".
1993. - U SAD uhapšeno osam islamskih terorista pod sumnjom da su pripremali podmetanje bombi u zgradu UN i na druga mjesta u Njujorku.
2002. U željezničkoj nesreći u Tanzaniji na liniji Dar es Salam-Kigoma poginula je 281 osoba.
