1485. - Engleski kralj Ričard Treći poginuo u bici kod Bosvorta u borbi sa trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Time je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, sa kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.
1567. - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo, kao vojni namjesnik Nizozemske, započeo vladavinu poznatu kao "Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije i potom osnivanjem Holandije.
1642. - U Engleskoj počeo građanski rat pristalica krune i parlamenta, poslije izjave kralja Čarlsa Prvog Stjuarta da su članovi parlamenta izdajnici, okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.
1859. - Zbog ratnih neuspjeha, finansijskog sloma države i otpora policijskom nasilju u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef Prvi smijenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha, čime je okončana apsolutistička i centralistička politika poznata kao "Bahov apsolutizam".
1862. - Rođen francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Djela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pjesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.
1864. - Potpisana Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u ratu, što je prethodilo osnivanju Crvenog krsta.
1891. - Umro češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom uticaju. Djela: zbirke pripovijedaka "Malostranske pripovijetke", "Arabeska", "Željeznički radnici", zbirke pjesama "Prosti motivi", "Kosmičke pjesme", "Balade i romanse", "Pjesme na Veliki petak", eseji "Češko društvo", "Literatura, pozorište, likovna umjetnost i muzika", "Štetni pravci", "Moderni čovjek i umjetnost".
1904. - Rođen kineski državnik Deng Sisijan, poznat kao Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. vijeka. Najmnogoljudnijom zemljom svijeta je vladao od 1978, a s posljednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti u januaru 1997.
1910. - Japan poslije pet godina protektorata nad Korejom pripojio tu azijsku zemlju. U japansko-kineskom ratu krajem 19. vijeka Tokio je preuzeo od Pekinga politički i ekonomski uticaj u Koreji.
1914. - Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Belgiji.
1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu doprle do Lenjingrada, čime je počela bitka za grad, završena u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade život je, mahom od gladi, izgubilo 620.000 stanovnika Lenjingrada.
1942. - Umro ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog stila igre. Kao koreograf je nastojao da spoji igru, muziku i slikarstvo. Mnoge njegove koreografije izvode se i sada: "Polovecke igre", "Šopenijana", "Silfide", "Žar-ptica", "Petruška", "Frančeska da Rimini", "Šeherezada", "San o ruži", "Smrt labuda".
1958. - Umro francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Vjerno je naslikao francusko građansko društvo na početku 20. vijeka. Djela: romani "Žan Boroa", "Porodica Tibo" /11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940/, komedija "Testament čiča-Lelea", crtice iz seljačkog života "Stara Francuska".
1971. - Predsjednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa u vojnom udaru je oborio pukovnik Ugo Banser Suares.
1978. - Umro predsjednik Kenije i publicista Džomo Kenijata, jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma. Bio je predsjednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964. šef države. Djela: "Prema planini Keniji", "Kenija, zemlja sukoba", "Moj narod Kikuju", "Harambi", "DŽomo Kenijata - patnja bez gorčine".
1985. - Na aerodromu u Mančesteru poginulo 55 ljudi britanskog putničkog aviona "boing 737", koji se zapalio pošto je pilot morao da odustane od polijetanja.
1988. - Godišnjica smrti Rejhana Demirdžića
Rejhan Demirdžić je bosanskohercegovački pozorišni, filmski, radijski i televizijski glumac, te televizijski scenarista. Rođen 02.01.1927. u Sarajevu. Prvi nastup imao u sarajevskom Narodnom pozorištu 1943. godine. Osim u sarajevskom Narodnom pozorištu glumio u pozorištima u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu u periodu od 1945. do 1955. kada se definitivno vraća u Sarajevo. Bio je veliki majstor glumačkog zanata - glumac koji nije imao svoj fah već je mogao uspješno glumiti, mangupa, nacističkog oficira, bega i gradskog gospodina. Rejhan Demirdžić i Rudi Alvađ su u zabavnim emisijama Radija Sarajevo igrali veoma popularne likove Uzeira i Momu. Umro je 22. august 1988. u Sarajevu.
Filmografija:
Filmovi - Vratiću se (1957), Krst Rakoc (1962), Popodne (1964), Glineni golub (1966), Diverzanti (1967), Quo vadiš Živorade (1968), Neka daleka svjetlost (1969), Derviš i smrt (1974), Sarajevski atentat (1975), Simha (1975),
Husinska buna (1980), Miris dunja (1982), Ukazanje Gospe u selu Grabovica (1982), Pismo - glava (1983), Inat (1988)
Serije - Karađoz (1970), Porobdžije (1976), Tale (1977), Kože (1982)
1995. - Parlament Etiopije izabrao Negasa Gidadu za šefa države, koja je dobila novi naziv - Savezna Demokratska Republika Etiopija.
1992. – Godišnjica pogibije Ramiza Salčina
Ramiz Salčin je rođen 13.05.1954. godine u Gacku. Poginuo je 22.08.1992. godine na Vojničkom polju - Sarajevo, braneći grad Sarajevu. Kada ga je smrt zatekla bio je komadant Općinskog štaba T.O. Novi Grad - Sarajevo. Pogođen je snajperskim hicem iz pravca Nedžarića. Posthumno je 1994. godine odlikovan najvišim ratnim priznanjem "Zlatni ljiljan". Zakopan je na ratnom groblju Kovači.
Po njegovom imenu u Sarajevu postoji dvorana, ulica i trg.
1996. - Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana neuspješno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.
2006. - Ruski avion sa 170 putnika i članova posade srušio se u istočnom dijelu Ukrajine, poslije neuspješnog prinudnog slijetanja.
