1603. - Umrla engleska kraljica Elizabeta Prva, koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. Njen nasljednik Džejms Šesti od Škotske je preuzeo krunu kao Džejms Prvi, čime su Engleska i Škotska ostvarile personalnu uniju. Engleska flota je 1558, kad je stupila na prijesto, potukla špansku "nepobjedivu armadu" i načela moć Španije, suparnice u osvajanju kolonija. Oslanjajući se na plemstvo i trgovačko-bankarsku buržoaziju, provela je mnoge mjere koje su označile prekretnicu u istoriji Engleske. U vrijeme njene vladavine - 1566. je osnovana Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Meri Stjuart, predvodnice rimokatoličke struje. Poslije dolaska na prijesto Džejmsa Prvog, sina Meri Stjuart, dvije zemlje su zadržale odvojene parlamente i tek je 1707, usvajanjem Zakona o uniji, država ujedinjena pod nazivom Velika Britanija.
1783. - Španija priznala nezavisnost SAD.
1834. - Rođen engleski socijalista, pisac i slikar Vilijam Moris, koji je znatno uticao na izgradnju umjetničkog ukusa i razvoj umjetničkog zanatstva u Engleskoj. Pisao je u romantičarskom maniru epske pjesme i pripovijetke u stihovima, s antičkim i srednjovjekovnim motivima. Djela: "Život i smrt Jasonova", "Zemni raj", "Sigurd Volsung".
1882. - Njemački bakteriolog Robert Koh objavio da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Kasnije je pronalazak antibiotika omogućio uspješnu borbu protiv bakterije nazvane "Kohov bacil".
1882. - Umro američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim uticajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".
1886. - Rođen Gabrijel Jurkić
Gabrijel Jurkić jedan od najvećih likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine ali i cijelog regiona. Rođen je u Livnu, 24. marta 1886, a umro 25. maja. 1974. također u Livnu. Bio je najznačajniji impresionista u BiH. Potomak je ugledne livanjske obitelji, koja se, prema tradiciji, doselila iz Hrvatskog primorja, a zvala se i Kostović. Gabrijel se rodio u obiteljskoj kući kao četvrto dijete i stariji blizanac s Mirkom. Osnovnu školu je završio u Livnu, te se upisuje u Trgovačku školu, a zatim 1902. u Srednju tehničku školu u Sarajevu. Uskoro napušta školu kako bi se posvetio slikanju. Sam uči slikati (dvije kopije po Böcklinu: Otok smrti i Otok s hramom, 1905) i smišlja način kako doći do stipendije.
Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završava u Sarajevu, gdje ima niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911.), koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.
Njegovo stvaralaštvo se dijeli u 3 faze.
- Prva faza njegovog slikarstva odlikuje se romantičnošću, inspiriranošću krajolicima (Kod ovaca, Marina I). Crta portrete dragih ljudi (Moja majka i druge...).
- Druga faza njegovog stvarlačkog života počinje zaokretom ka imresionizmu. Slika efekte svjetla i bijele boje (Impresija, Snježna idila), otvarajući širok spektar boja (Dvije sestre u suncu).
- U trećoj fazi, Gabrijel slika bosanske krajolike, dočarava i iskazuje ljepotu svoje rodne grude. Religioznost u njegovom djelu se odražava upravo kroz slikanje prirode. Tražio je ljepotu, istinu i u tome je uspio.
Život se s njim grubo poigrao 1956. Gabrijel Jurkić naglo je u Sarajevu postao persona non grata, izbačen je iz stana i ateljea, prokazan kao politički grešnik i munjevito uklonjen sa umjetničke scene.
Nakon skoro 50 godina u Sarajevu vratio se u Livno, u atelje franjevačkog samostana na Gorici, gdje je živio sa suprugom Štefom. Utočište i mir je našao u ateljeu franjevačkog samostana na Gorici. Tu je umro 25. maja 1974. i pokopan je na goričkom groblju. Svoje slike je oporučno ostavio samostanu, i samom gradu Livnu.
1891. - Velika Britanija i Italija se sporazumjele o granicama kolonija u području Crvenog mora.
1905. - Umro francuski pisac Žil Vern, autor naučno-fantastičnih romana s naučnim predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za film. Djela: romani "Put oko svijeta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu".
1916. - Umro španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja, koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Djela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za klavir.
1913. - Počela bitka kod Jedrena u Drugom balkanskom ratu.
1929. - Fašisti su "pobijedili" na jednopartijskim izborima u Italiji.
1930. - Rođen američki filmski glumac Stiv Mek Kvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: "Nikad ne voli stranca", "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Veliko bjekstvo", "Leptir", "Metak", "Tom Horn", "Lovac".
1941. - Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i šef diplomatije Aleksandar Cincar - Marković tajno otputovali u Beč da bi 25. marta potpisali ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Vlada je oborena vojnim udarom tri dana kasnije, poslije masovnih demonstracija u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji.
1945. - U Beogradu potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu /UNRA/. Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lijekovima, obući i odjeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.
1945. - Američke i britanske trupe u Drugom svjetskom ratu prešle rijeku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Njemačke.
1946. - Umro ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha, jedini koji je titulu svjetskog prvaka držao do smrti. Pobijedio je 1920. na prvom šahovskom prvenstvu SSSR, a šampion svijeta je postao 1927, savladavši u meču sa 6:3, uz 25 remija, kubanskog velemajstora Raula Kapablanku. Titulu je odbranio u mečevima protiv zemljaka Jefima Bogoljubova 1929. i 1934, kojeg je pobijedio sa 15,5:9,5 i 15,5:10,5, a holandski velemajstor Maks Eve ga je 1935. savladao sa 9:8 i 13 remija. Zvanje svjetskog prvaka je vratio kad je pobijedio Evea u revanšu 1937. rezultatom 10:4 i 11 remija.
1962. - Umro švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1972. - Velika Britanija uspostavila direktnu kontrolu u Sjevernoj Irskoj da bi spriječila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
1976. - Umro britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svjetskom ratu. Pobjeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom njemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula je tok rata u Africi.
1976. - U Argentini vlast prigrabila vojna hunta generala Horhea Videle, a predsjednica Isabela Peron je uhapšena.
1980. - U El Salvadoru ubijen najglasniji kritičar surovih postupaka vojnih vlasti u toj zemlji, zahvaćenoj građanskim ratom - nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero i Galdames. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.
1990. - Iz Šri Lanke otišlo 2.000 indijskih vojnika, posljednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dvije i po godine bezuspješno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
1999. - NATO pakt počeo napade na Saveznu Republiku Jugoslaviju /SRJ/ zbog nastavka represije Miloševićevog režima nakon ratova u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prema Albancima na Kosovu.
1999. - Sjeverna Koreja saopštila da je južnokorejska ratna mornarica potopila jedan njen brod u sjevernokorejskim teritorijalnim vodama Žutog mora, optuživši Seul da izazivanjem prvog pomorskog sukoba od okončanja Korejskog rata 1953. provocira novi rat na podijeljenom poluostrvu.
2002. - Film "Ničija zemlja" dobio Oskara
Na 74. dodjeli Oskara za najbolji film u 2001. godini, 24. marta 2002. u Kodak teatru (Hollywood, Kalifornia). Bosanskohercegovački film "Ničija zemlja" režisera Danisa Tanovića dobio je Oskar za najbolji strani film.
Ničija zemlja (No Man's Land) je bila u konkurenciji sa filmovima Amélie (Francuska), Elling (Norveška), Lagaan (India) Son of the Bride (Argentina). Nagradu su uručili Sharon Stone i Johna Travoltu.
Ničija zemlja / No Man's Land
Izmneđu rata i mira, humora i mržnje, zarobljavanja i predaje, života i smrti - nalazi se ničija zemlja. Smješten u nezaboravnom rovu bosansko-srpskog sukoba ovaj "zapanjujuči" (Chicago Tribune) film pripovijeda priču o trojici vojnika uhvačenih između dviju crta bojišnice. Prozvan "jednim od najboljih filmova 2001.", Ničija zemlja je "snažno, potresno, iznimno zabavno" (Movieline) istraživanje besmislenosti rata.
Bosna i Hercegovina, godine 1993. u toku ratnih dešavanja na komadu ničije minirane zemlje susreću se dva Bosanca i Srbin. Dok jedan Bosanac i Srbin verbalnim duelima rješavaju svoje lične frustracije, treći vojnik leži na mini koja će eksplodirati ukoliko se pomakne. U pomoć im priskače UNPROFOR, ugrožavajući svoj položaj. O cijelom slučaju ubrzo saznaju novinarske ekipe, te cijeli slučaj poprima dramatične razmjere.
Scenario i režija: Danis Tanović; Producent: Čedomir Kolar; Uloge: Branko Đurić, Rene Bitorajac, Filip Šovagović, Katrin Cartlidge
Danis Tanović
Bosanskohercegovački reditelj i scenarist rođen je u Zenici, odrastao u Sarajevu, gdje će 1992. doživjeti ono što je obilježilo njegov život i karijeru - rat. Prekinuo je studij režije na Akademiji scenskih umjetnosti i priključio se Armiji Bosne i Hercegovine, prvo kao običan vojnik, a zatim je zadužen za filmsku arhivu tadašnje Armije BiH. Materijali koje je snimio korišteni su u brojnim filmovima i reportažama o opsadi Sarajeva i ratu u BiH. Tanović 1994. odlazi u Belgiju gdje nastavlja studij na filmskoj školi INSAS. Nakon završenog studija Tanović započinje rad na filmu Ničija Zemlja, za kojeg je napisao scenarij. Film je završio 2000. godine.
2003. - Županijski sud u Rijeci osudio hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora zbog ubistva oko 50 srpskih civila 1991. godine. Sudsko vijeće je Tihomiru Oreškoviću izreklo kaznu od 15 godina zatvora, Stjepanu Grandiću 10, a Ivica Rožić je oslobođen krivice. Širom Hrvatske organizovani su protesti zbog presuda.
2004. - Visoki predstavnik EU Havijer Solana demonstrativno napustio sjednicu Predsjedništva Skupštine Kosova.
2004. - U blizini kumanovskog sela Romanovce, na sjeveru Makedonije, demolirane crkve Svetog Jovana i Svete Bogorodice.
2006. - Interpol povukao potjernicu za premijerom Kosova Agimom Čekuom, koja je raspisana na zahtjev vlasti Srbije.
2006. - EU postigla dogovor o uvođenju sankcija protiv zvaničnika Bjelorusije, uključujući predsjednika Aleksandra Lukašenka, zbog predsjedničkih izbora koji su ocijenjeni kao neregularni.
2007. - Skupština opštine Srebrenica, bez učešća srpskih poslanika, usvojila rezoluciju kojom se traži izdvajanje ove opštine iz Republike Srpske.
2008. - Jedan od najpoznatijih glumaca bivše Jugoslavije Boris Dvornik preminuo u 69. godini.
