1758. Rođen James Monroe, jedan od najaktivnijih političara u američkoj historiji. Bio je predsjednik SAD-a od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J. Q. Adamsom, formulisao je Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudjelovanjem u dva svjetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile Monroovu doktrinu.
1860. U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.
1872. Umro američki pronalazač i slikar Samuel F. B. Morse, tvorac telegrafa i Morseove azbuke.
1905. Otvoren željeznički tunel ispod Alpa Simplon, kojim je Švicarska povezana sa Italijom.
1914. U Londonu rođen glumac Alec Guinness. Proslavio se filmovima “Nježno srce”, “Veliko očekivanje”, “Lorens od Arabije”, “Pad Rimskog carstva”, “Doktor Živago”, a za ulogu u filmu “Most na rijeci Kwai” dobio je Oscar.
1917. Američki Kongres objavio rat Njemačkoj.
1939. - Rođen Zoran Bečić
2. aprila 1939. godine rođen je, u Sarajevu, Zoran Bečić. Bečić je bio doajen bosanskohercegovačkog pozorišta. Zoran Bečić studirao je glumu na Beogradskoj akademiji u klasi čuvenog Mate Miloševića i diplomirao 1966. godine. Iste jeseni "odletio je na jug" u drevnu Ra2gusu (Dubrovnik) gdje će u angažmanu provesti dvije godine (iz tog perioda najradije se sjećao uloga u Ljubavnicima nepoznatog renesansnog autora i Ljubaji Muriella Shisgala). Potom prelazi u Sarajevo i tadašnje Malo pozorište (Kamerni teatar 55) koje je bilo rodonačelnikom pozorišne avangarde na Balkanu. Preminuo je 29. marta 2006. godine u Sarajevu.
Sarajevski debi imao je u nezaboravnoj predstavi Radoslava Dorića "Noć ubica", a zatim je u tri sezone odigrao čitav niz zapaženih uloga, počev od glavnih u "Pljački" i "Mračnoj komediji", pa i sporednih u "Usamljenoj gomili" i "Veleizdajničkom procesu", sve do naslovnih u "Viktoru ili djeci na vlasti" i "Idiotu", (godine 1971. nije odolio izazovu da se dokaže i u Beogradu, no, nakon dvije sezone vraća se u Sarajevo, ovaj put u Narodno pozorište gdje igra brojne zapažene uloge ("Priče iz Bečke šume", "Bašeskija", "Čežnja pod brestovima", "Nora", "Hrvatski Faust", "Na Božijem putu", "Omer-paša Latas" i ponad svega kao Rjepnin u "Romanu o Londonu" Miloša Crnjanskog u režiji Sulejmana Kupusovića). Podjednako je vezan i za Kamerni teatar 55 ("Smrt trgovačkog putnika", "Rucante", "Sporting life", "Lijepa Vida", "Divlje meso", "Karamazovi", "Makedonsko slanje", "Nije čovjek ko ne umre" i ponad svega kao Henrik u "Vjenčanju Gombroviča" u režiji Tadeusha Mintza). Za ostvarenja u "Noći ubica" dobio je Zlatni lovor vijenac Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
U ratu Bečić je bio jednim od glumaca - utemeljitelja SARTR-a i akterom Skloništa, a debitirao je i kao reditelj remake-postavkom predstave "Nije čovjek ko ne umre" Vehmira Stojanovića, nakon čega režira i "Memoare Mine Hauzen" Safeta Plakala u produkciji SARTR-a, te dvije predstave u Kamernom teatru 55 ("Suton" Ive Vojnovića i "Smrt i djevojka" Ariela Dorl'mana) i "Nije čovjek ko ne umre" u mostarskom Narodnom pozorištu. Kao glumac, često je gostovao u Tuzli (Hamdibeg) i Mostaru (Ruho). U Narodnom pozorištu u Sarajevu, u kome je proveo i svoje posljednje glumačke dane, obavljao je i funkciju direktora drame. Bečić je do kraja života igrao svoju posljednju ulogu dobivši svoj posljednji aplauz na otvorenoj sceni tumačeći lik Alihodže u predstavi "Legenda o Ali-paši". U sklopu Festivala komedije Bosne i Hercegovine "Mostarska liska 2006." posthumno mu je dodijeljena nagrada "Velika mostarska liska."
Filmografija
Viza za budućnost, TV-serija (2002)
Zamka za ptice (1991)
Aleksa Šantić, TV-serija (1990)
Moj brat Aleksa, film (1989)
Bure baruta, film (1989)
Odluka (1983)
Ratni hljebovi (1981)
Zajedno (1981)
Husinska buna (1980)
Trinaestogodišnjaci, TV-serija (1978)
Most, TV drama (1977)
Naše priredbe, TV-serija (1973)
Valter brani Sarajevo (1972)
Adam i Eva 66 (1966)
San (1966)
1940. Njemačka vojska okupirala Dansku i napala Norvešku.
1960. Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je toj ostrvskoj afričkoj zemlji u Indijskom okeanu omogućena nezavisnost poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
1974. U Parizu umro francuski političar i državnik Georges Pompidou.
1981. Predsjedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom Kosovo-republika.
1982. Argentinske vojne snage iskrcale se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.
1990. - Rođen Miralem Pjanić
Miralem Pjanić je rođen 2. aprila 1990. godine u Zvorniku. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu s porodicom je izbjegao u Luksemburg. Fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom pogonu kluba Schifflange 95 iz Luksemburga. 2004. godine prelazi u omladinski pogon francuskog FC Metza, za koje je 2007. godine potpisao svoj prvi profesionalni ugovor.
U Francuskoj prvoj ligi debitovao je 17. augusta 2007. godine na utakmici između FC Metza i PSG-a. Već poslije treće odigrane utakmice u koju je ušao s klupe, ukazuje mu se puno povjerenje i tako postaje standardan igrač. Svojim sjajnim nastupima počeo je privlačiti pažnju velikih evropskih klubova, te ubrzo prelazi u Olympique Lyon.
Transfer u Lyon bio je "težak" 8 miliona eura. Svoj prvi gol za Lyon postigao je u utakmici doigravanja za Ligu prvaka protiv Anderlechta u visokoj pobjedi od 5-1. Samo nekoliko dana kasnije postiže svoj prvi gol za Lyon u prvoj ligi Francuske na utakmici protiv Auxerrea. Međutim, sigurno jedan od najvažnijih golova u njegovoj karijeri je onaj na Santiago Bernabeu protiv Real Madrida, kada je postigao izjednačujući gol za 1-1, što je njegovom timu bilo dovoljno za prolaz u četvrtfinale Lige prvaka. 2011. godine za 11 miliona eura prelati u A.S. Romu. Za Romu je odigrao 185 utakmica na kojima je postigao ukupno 30 golova.
U junu 2016. Godine prelazi u FC Juventus te potpisuje ugovor na 5 godine vrijedan 32 miliona eura. Na debitantskoj utakmici za novi klub, postigao je svoj prvi gol za Juventus protiv Sassuola u pobjedi Juventusa sa rezultatom 3-1. Jedna od važnijih golova je bio u drugoj sezoni kada je pogodio penal protiv Atalante koji je poslao Juventus u finale Coppa Italije. Za Juventus je ukupno odigrao 118 utakmica te postigao 18 golova. 2020. godine prelazi u FC Barcelona za koji je potpisao četverogodišnji ugovor.
Reprezentacija
Miralem Pjanić je 2006. i 2007. godine igrao za U-17 i U-21 selekcije Luksemburga. Iako je igrao za mlađe selekcije reprezentacije Luksemburga, istakao je da ubuduće želi igrati isključivo za fudbalsku reprezentaciju svoje domovine, Bosne i Hercegovine. Ta odluka je naišla na veliko negodovanje i nerazumijevanje u Luksemburgu. Neko vrijeme je bio izložen velikim pritiscima medija i Fudbalskog saveza Luksemburga pa čak i nekim ucjenama, ali je ipak čvrsto ostao pri svojoj odluci. U toj odluci podržao ga je i njegov otac Fahrudin. Do sada je imao 98 nastupa i 15 golova u dresu reprezentacije.
2003. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mirko Šarović podnio je ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda Orao iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN-a i špijunske afere u Republici Srpskoj.
2004. Haški tribunal objelodanio optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj hrvatskoj republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovječnosti u zapadnoj Hercegovini 1992-1993. optuženi su: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi optuženi su se dobrovoljno predali Tribunalu u Haagu. Haški sud je 29. maja 2013. izrekao Prliću kaznu od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću po 20, Ćoriću od 16 i Pušiću od 10 godina zatvora. Žalbeno vijeće Haškog tribunala 29. novembra 2017. potvrdilo kazne, a Slobodan Praljak je tokom izricanja presude popio otrov i preminuo.
2005. U Vatikanu preminuo poglavar Rimokatoličke crkve papa Ivan Pavao Drugi. U 26 godina svoga pontifikata posjetio je 130 država. Zalagao se za mir i zagovarao je pravo svakog naroda na svoju državnu samostalnost i suverenost.
2016. Žestoke borbe izbile su između armenskih i azerbejdžanskih snaga duž linije razdvajanja u spornoj regiji Nagorno-Karabah, objavile su vlade obje države. Poginulo je više armenskih civila i 12 azerbejdžanskih vojnika.
