Događaji na dan 13. april:
1204. - Vojska četvrtog krstaškog pohoda je zbog pohlepe opljačkala glavni grad Istočnog rimskog carstva Konstantinopol. Napadači su ubili 2000 Grka i odnijeli umjetničke i ostale vrijedne predmete u Veneciju zaboravivši pritom glavni i jedini cilj pohoda - oslobađanje Jeruzalema od muslimanske vladavine.
1598. - Francuski kralj Henri IV potpisao Nantski edikt, kojim se hugenotima (protestanti) priznaju ista prava kao i katolicima.
1829. - Britanski parlament dodijelio je slobodu vjeroispovijesti rimokatolicima.
1848. - Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.
1869. - U Pančevu izašao prvi broj nedjeljnika "Pančevac". U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik "Komunističkog manifesta". List je više puta zabranjivan i obnavljan.
1898. - Maria Skłodowska-Curie otkrila novi hemijski element radij.
1918. - Njemačka i finske snage, Mannerheimova Bijela garda, zauzela Helsingors (Helsinki) od finskih Crvenogardejaca.
1919. - Britanske trupe su u Amritsaru masakrirale oko 380 Hndusa pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.
1941. - SSSR i Japan su potpisale sporazum o neutralnosti u Drugom svjetskom ratu.
1943. - Drugi svjetski rat: Njemačka obznanila otkriće masovne grobnice s više od 4,000 poljskih ratnih zarobljenika (većinom vojnika), koje su sovjetske snaga zarobile a potom pogubile u proljeće 1940.
1945. - Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svjetskom ratu oslobodile su Beč.
1945. - Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu uništilo je veliki dio Tokija.
1964. - Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio je Oskara za film "Poljski ljiljani", prvi crnac koji je dobio ovo visoko filmsko priznanje.
1966. - U udesu helikoptera poginuo predsjednik Iraka Abdul Salam Arif.
1970. - Eksplodirao je rezervoar sa kiseonikom na letjelici Apolo 13, čime je ugrožen život posade koja je bila na misiji ka Mjesecu.
1975. - Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio je u autobusu 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.
1975. - Vojnim pučem u Čadu zbačen je sa vlasti, a potom ubijen predsjednik Fransoa Tombalbaje. Vlast je preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsjedavao Feliks Malum.
1981. - Novinarka Washington posta Dženet Kuk dobila je Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije Kuk je vratila nagradu, nakon priznanja da je priču izmislila.
1990. - Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.
1993. - Masakr u Zenici: od ispaljenih granata poginulo i ranjeno više civila.
1995. - Ukrajina pristala da do 2000. godine zatvori nuklearni reaktor u Černobilu, poznat po tome što je 1986. godine izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.
1996. - U Briselu završena donatorska konferencija za poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu na kojoj je obećana 1 milijarda i 230 miliona dolara pomoći za obnovu zemlje.
1996. - U Sarajevu osnovana je Stranka za BiH. Za prvog predsjednika Stranke izabran je Haris Silajdžić, osnivač i glavni utemeljitelj ove stranke.
1997. - Nakon dužeg odlaganja Papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo.
1999. - U državi Mičigen osuđen je doktor Džek Kervorkian na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.
2002. - Stalni Arbitražni sud u Hagu donio je pravosnažnu odluku kojom je definisana 1,000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom (1998-2000) između te dve afričke zemlje.
