Stjepan Tomašević je došao na vlast u Bosni nakon očeve smrti 10. jula 1461. godine. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila Tomašević je već 1461. godine u poslanici papi predvidio tursku najezdu velikih razmjera i zamolio ga za pomoć.
Budući da su Osmanlije sve više nadirali, novi se kralj pomirio s hercegom Stjepanom i pismeno molio evropske vladare da mu pomognu u odbrani Bosne. Kao znak podrške papa Pio II poslao mu je krunu kojom je u Crkvi svete Marije u Jajcu u novembru 1461. godine okrunjen za bosanskog kralja od strane papinog delegata.
Stjepan Tomašević je priznavao prevlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, nadajući se obećanoj pomoći. Stoga je 3. juna 1462. otkazao sultanu plaćanje danka. Na početku 1463. godine obratio se opet Mlecima upozoravajući ih da Osmanlije smjeraju tog ljeta zauzeti svu Bosnu, a da će nakon toga zaprijetiti i mletačkim posjedima u Dalmaciji.
Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II okupila se u proljeće 1463. u Adriano-polu (Edirnu) i krenula na Bosnu. Kralj je pobjegao iz kraljevskoga grada Bobovca, koji je bez otpora predao zapovjednik Radak 20. maja 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani. Tu se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštedjeti život i pustiti da slobodno ide kamo hoće ako preda grad. Kad se nakon pregovora predao, zarobio ga je i odveo sultanu Mehmedu u Jajce, koji ga je natjerao da potpiše naredbu svim zapovjednicima da predaju gradove Turcima. Ujedno je sultan Mehmedovu zakletvu proglasio nevaljanom i u svom taboru pred Jajcem 5. juna dao pogubiti kralja, njegovog strica Radivoja i mnogo bosanske vlastele. Tako je smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna izgubila svoju samostalnost i postala turski Bosanski sandžak.
Posmrtni ostatci kralja Stjepana pohranjeni su u Franjevačkom samostanu u Jajcu, a uspomena na njega i danas je u narodu živa i mnogi hodočaste na Kraljev grob na brdu iznad Jajca.
1723. - Rođen škotski ekonomista Adam Smit, najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz Dejvida Rikarda, čija se teorija o podjeli rada u ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Namjeravao je da izgradi jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve ljudske djelatnosti, ali je napisao samo dva rada: iz etike - "Teoriju moralnih osjećanja" i ekonomsko djelo u pet knjiga "Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda". Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca, analizirao vrijednost i raspodjelu najamnine, profita i rente, akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog rada. Prihvatio je i razvio teoriju radne vrijednosti, ali je, za razliku od Rikarda, smatrao da vrijednost robe određuje količina utrošenog, odnosno potrebnog rada samo u pretkapitalističkoj privredi. Izraziti je pristalica ekonomskog liberalizma i protivnik merkantilizma, čemu je posvetio jednu od pet knjiga "Bogatstva naroda".
1819. - Rođen engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams, profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845. godine, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan položaj do tada nepoznate planete Neptun. Otkriće nije blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala francuskom astronomu Irbenu Leverjeu.
1826. - Umro njemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst fon Veber, tvorac njemačke romantične opere. Komponovao je i orkestarska djela, kamernu muziku, kantate, horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u Londonu, gdje je umro. Djela: opere "Čarobni strijelac", "Eurijante", "Ribecal" /nedovršena/, "Silvana", "Abu Hasan", "Oberon", koncerti, "Koncertni komad za klavir i orkestar", klavirski "Poziv na igru", "Koncertino za klarinet i orkestar".
1827. - Turske snage zauzele Akropolj i ušle u Atinu.
1873. - Pod pritiskom Britanaca sultan Zanzibara Said bin Bargaš zatvorio zanzibarsko tržište robova.
1878. - Rođen meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, koji je predvodio seljački pokret u Meksičkoj revoluciji od 1910. do 1917. Ubili su ga 1923. politički protivnici u mjestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava. Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.
1883. - Rođen engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz - tvorac takozvane kejnzijanske ekonomije, za koga je vezana cjelokupna savremena makroekonomija Zapada. Profesor na Univerzitetu u Kembridžu postao je 1908, a urednik uticajnog ekonomskog časopisa "Ekonomik džurnal" 1912. Glavnim djelom - "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" zadao je snažan udarac tradicionalnoj mikroekonomiji - koja se uglavnom bavila tržištem, cijenama i raspodjelom - i orijentisao se na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Pokazao je da kapitalistička privreda preko tržišnog mehanizma ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Preporučivao je uglavnom mjere kreditne politike (smanjenje kamatne stope radi oživljavanja privatnih investicija), poreske politike (smanjenje poreza radi povećanja ukupne efektivne tražnje, preraspodjelu nacionalnog dohotka u korist radnih slojeva) i mjere u sferi direktnih proizvodnih funkcija države (javni radovi). Ostala djela: "Ekonomska posljedica mira", "Rasprava o novcu", "Revizija mirovnog ugovora", "Traktat o novčanoj reformi", "Sredstva ka prosperitetu".
1898. - Rođen španski pisac, muzičar i slikar Federiko Garsija Lorka, jedan od najvećih liričara 20. vijeka, čija je poezija krik protiv dehumanizacije i društvenih nepravdi. Njegove pjesme, natopljene sveobuhvatnim osjećanjem smrti i stradanja, iskazane su duboko samosvojnim jezikom, premda po formi bliskom nadrealističkom modelu. Zbog toga što je njegova poezija - puna nježnosti i sukoba južnjačke krvi s ljubavlju i smrću - crpila snagu s tla Andaluzije, nazvali su ga "andalužanski slavuj". Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a poslije tragične smrti - strijeljali su ga frankisti 1936. u Visnaru kod Granade - postao je najčitaniji svjetski pjesnik. Djela: zbirke pjesama "Ciganski romansero", "Pjesnik u NJujorku", "Knjiga pjesama", "Pjesme", "Tamaritski divan", poema "Kante Hondo", tužbalica "Plač za Ignasijom Sanćesom Mehijasom", drame "Leptirove čarolije", "Marijana Pineda", "Čudesna obućarka", "Don Kristobalovo malo pozorište", "Ljubav don Perlimplina", "Belise u njihovom vrtu", "Donja Rosita neudata", "Krvava svadba", "Jerma", "Dom Bernarde Albe".
1916. - Britanski feldmaršal irskog porijekla Horejšo Herbert Kičiner, ministar vojske Velike Britanije u Prvom svjetskom ratu, nestao je u moru kad je brod u kojem je bio naletio na minu pored Orknijskih ostrva na sjeveru Škotske. Kao komandant britanske vojske u Egiptu 1898. je ugušio sudanski ustanak. U Burskom ratu od 1899. do 1902. kao vrhovni komandant britanskih trupa bezobzirno je pustošio zauzetu teritoriju u Južnoj Africi, što je izazvalo talas kritika u svijetu.
1928. - Rođen engleski filmski i pozorišni reditelj Toni Ričardson, koji je radikalno uticao na izmjenu rediteljskog stila u britanskom pozorištu. Kao filmski autor, blizak je "slobodnom filmu" početkom šezdesetih godina 20. vijeka, kad se uglavnom bavio socijalnim temama iz života britanske radničke klase. Potom je podjednako uspješno za film adaptirao književna djela. Filmovi: "Osvrni se u gnjevu", "Zabavljač, "Svetilište", "Ukus meda", "Usamljenost trkača na duge staze", "Tom Džons" (nagrada "Oskar"), "Gospođica", "Mornar iz Gibraltara", "Juriš lake konjice, "Hamlet", "Ned Keli".
1945. - Opunomoćenici vlada SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i njenoj podjeli na četiri okupacione zone. Istočnu zonu je preuzela Crvena armija, južnu i srednju oblast američka, dio srednje oblasti i sjeverne dijelove britanska, a francuskoj armiji su pripali Badenska i Sarska oblast i mali mostobran na desnoj obali Rajne prema Koblencu. Berlin je podijeljen na četiri administrativna dijela, kojima su upravljali saveznički generali
1947. - Državni sekretar SAD Džordž Maršal saopštio plan o finansijskoj pomoći Evropi, razorenoj u Drugom svjetskom ratu. Planom je obuhvaćeno 16 zemalja, a ukupna suma pomoći od 1948. do 1952. iznosila je 15 milijardi dolara, od čega najviše Velikoj Britaniji, NJemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i Turskoj. Plan je uz ekonomsku imao i političko-vojnu ulogu - postao je jedan od bitnih elemenata NATO pakta, osnovanog 1949.
1965. - Stejt department prvi put javno priznao da kopnene snage SAD učestvuju u borbama u Južnom Vijetnamu.
1967. - Počeo šestodnevni rat Izraela s arapskim zemljama kada su Egipat, Sirija i Jordan do nogu potučeni. Izrael je zauzeo cio Jerusalim, zapadnu obalu Jordana, strateški važnu Golansku visoravan, Pojas Gaze i cijelo Sinajsko poluostrvo s obalom Sueckog kanala i bogatim nalazištima nafte.
1968. - Američkog senatora Roberta Frensisa Kenedija, koji je sutradan podlegao povredama, u Los Anđelesu smrtno ranio revolverskim hicima Palestinac Sirhan Sirhan. Nepunih pet godina prije toga, takođe u atentatu, ubijen je njegov stariji brat, predsjednik SAD DŽon Kenedi. Od 1951. je radio u Kriminalističkom odjeljenju Ministarstva pravde, a 1954. je postao član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je ministar pravde, poslije čega je u državi NJujork izabran za senatora.
1972. - U Stokholmu počela prva konferencija UN o problemima zaštite i unapređenja čovjekove okoline. Na prijedlog jugoslovenske delegacije 5. jun je proglašen Svjetskim danom čovjekove okoline.
1975. - Suecki kanal ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj, izuzev za Izrael, i brodovi su prošli kroz njega prvi put od izraelsko-arapskog rata 1967.
1980. - Umro italijanski političar Đorđo Amendola, jedan od osnivača moderne Italije, član najužeg rukovodstva Komunističke partije Italije. Osuđen je 1932. na pet godina progonstva, koje je proveo u Tunisu uređujući jedan antifašistički list. S prvacima ostalih većih italijanskih partija potpisao je 1941. u Marseju antifašistički pakt koji je postao osnova Komiteta za nacionalno oslobođenje Italije u kojem je bio predstavnik komunista. S Alesandrom Pertinijem je u Drugom svjetskom ratu rukovodio pokretom otpora. Jedan je od ideologa evrokomunizma i pobornik "istorijskog kompromisa" komunista i ostalih demokratskih snaga. Djela: "Demokratija u Mesođornu", "Radnička klasa i demokratski program".
1982. - Rođen Zvjezdan Misimović
Zvjezdan Misimović je rođen 5. juna 1982. godine u Minhenu. Fudbalsku karijeru je počeo u omladinskim pogonima klubova SV Nord Lerchenau, TSV Forstenried, SV Gartenstadt Trudering, te FT München Gern. Nakon toga je, kao pionir otišao u drugi tim Bayerna iz Minhena, gdje je u periodu 2000. do 2004. godine odigrao 102 utakmice uz postignuta 44 gola. Za prvi tim Bayerna odigrao je samo tri utakmice. Pravu priliku Misimović je dobio 2004. godine, kada dolazi u VFL Bochum, gdje postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak. U Bochumu je igrao do 2007. godine. Nakon Bochuma prelazi u 1. FC Nürnberg gdje je u sezoni 2007/08 odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova, da bi 2008. godine prešao u VfL Wolfsburg. To je vjerovatno period kojeg se svi Bosanci i Hercegovci rado sjećaju, sa Wolfsburgom je 2009. godine osvojio njemačku Bundesligu, te bio najbolji asistent lige, a uz Edina Džeku, svakako i jedan od najvažnijih igrača "Vukova" u toj sezoni.
U augustu 2010. godine, Zvjezdan Misimović prelazi u redove turskog prvoligaša Galatasaraya, u transferu vrijednom 7 miliona eura. Međutim, tamo se i nije naigrao, te je zbog konflikta sa trenerom, u martu 2011. godine promijenio sredinu. Sljedeća destinacija bio je FC Dynamo Moskva, u transferu vrijednom 4,5 miliona eura. 19. marta 2011. godine na svom debiju za Dynamo postigao je i svoj prvi gol, protiv ekipe Rostova. Nakon igranja u Rusiji uslijedio je transfer u kineski Guizhou Renhe.
Reprezentativna karijera
Zvjezdan Misimović je prvobitno nastupao za U-21 selekciju SRJ, odigravši samo jedan meč. Za A reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitovao je 18. februara 2004. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Makedonije, a svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Luksemburga. U dresu A reprezentacije Bosne i Hercegovine, Misimović je upisao 85 nastupa i postigao 26 golova. Kao najveći uspjeh sa reprezentacijom je odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.
Od dresa reprezentacije BiH oprostio se zajedno sa Emirom Spahićem i Vedadom Ibiševićem, u prijateljskoj utakmici s Crnom Gorom odigranoj na stadionu Bilino Polje 28.05.2018. godine.
1993. - U Liberiji masakrirano skoro 600 izbjeglica, za šta su optužene vladine snage.
1995. - Sin njemačkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana izjavio, prekinuvši ćutanje porodice, da je vješanje njegovog oca u Izraelu 1962. bilo opravdano, u svjetlu patnji koje je izazvao kao neimar nacističkog genocida u Drugom svjetskom ratu, kada je ubijeno šest miliona Jevreja.
1998. - Odigran prvi play-off za prvaka BiH u fudbalu, FK Željezničar prvi šampion
Fudbal u Bosni i Hercegovini se nije prestao igrati ni za vrijeme agresije. Igrao se kako u slobodnim, tako i u okupiranim dijelovima BIH, po lošim terenima, razrušenim dvoranama bez vode i struje.
Nakon agresije Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine nastojeći da postane član UEFA, počinje s pregovorima o ujedinjenju dotadašnje tri nacionalne lige. Da bi dobili dozvolu za ulazak u takmičenja pod organizacijom UEFA nacionalni savezi su morali riješiti nesuglasice i formirati zajednički Nogometni/Fudbalski savez i zajedničku ligu iz koje bi se klubovi plasirali u evropska takmičenja.
Nakon dugih pregovora u sezoni 1997/98. dogovoren je prvi play-off za prvaka BIH, s namjerom da se od naredne sezone započne sa zajedničkom ligom na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Međutim u posljednji trenutak Fudbalski savez Republike Srpske se povlači tako da play-off igraju samo klubovi iz NS BIH i NS Herceg Bosne.
Željezničar je sa dvije pobjede bio najbolji u svojoj grupi, dok je Sarajevo pobjedom protiv Širokog Brijega i remijem sa Čelikom osiguralo put u finale play-offa.
U finalu odigranom na stadionu Koševo 5. juna 1998. godine, pred 40.000 gledalaca, susrela su se dva sarajevska kluba FK Sarajevo i FK Željezničar. Finale kakvo se samo moglo sanjati, odlična predstava na terenu i spektakl na tribinama. Da utakmica ostane urezana u sjećanje navijača jednog i drugog tima pobrinuo se Hadis Zubanović. Nakon bolje igre i inicijative ekipe Sarajeva, u posljednjim sekundama sjajan kontranapad odigrali su igrači Željezničara Pehlivanović, Šopović i Zubanović koji bježi odbrani Sarajeva, zaobilazi golmana i precizno šalje loptu u praznu mrežu. Tako je prvu poslijeratnu titulu, pod nadzorom UEFE, osvojio FK Željezničar.
FK Sarajevo - FK Željezničar 0:1
Stadion: Koševo
Sudije: Lutz Srohlich, Frank Schumacher, Markus Scheibel (Njemačka)
FK Željezničar: Gušo, Hurić, Burek (Pehlivanović), Kunić, Bišćević, Mulaosmanović (Buljubašić), Fatić, S.Zerić (Šopović), Gredić, Vazda i Zubanović
FK Sarajevo: Dedić, Beganović, Hosić, Hadžispahić, Smiječanin, Selimović, Valentić (Čenan), Ihtijarević (Zahirović), Gogalić, Avdić i Granov (Begić)
2004. - Ceremoniji povodom 60 godina od savezničkog iskrcavanja u Normandiji tokom Drugog svjetskog rata u Francuskoj prisustovovao njemački kancelar Gerhard Šreder, što je prvi put da obilježavanju ovog datuma prisustvuje njemački zvaničnik.
2004. - Umro bivši američki predsjednik Ronald Regan (93).
2008. - BiH uručena "mapa puta" za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.
