Na konferenciji pod nazivom "Politizacija ratnog zločina u Srebrenici", koju je u Beogradu organizovao Evroazijski sigurnosni forum, negiran je i relativiziran genocid u Srebrenici, iako je pravosnažno potvrđen pred međunarodnim i domaćim sudovima.

Učesnici skupa, među kojima su bili penzionisani vojni zvaničnici, političari i pojedini akademici, iznijeli su tvrdnje da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već "ratni zločin", te navodili da je pitanje Srebrenice "politički alat Zapada usmjeren protiv srpskog naroda".

Takvi stavovi naišli su na osude dijela stručne i šire javnosti, uz ocjene da doprinose produbljivanju etničkih podjela i onemogućavaju proces pomirenja u regionu.

Na konferenciji u Beogradu negirali genocid u Srebrenici

Među govornicima je bio i izraelski historičar Gideon Greif, čiji su raniji zaključci o Srebrenici široko osporeni u akademskoj zajednici.

Ponovio je stav da u Srebrenici nije postojala "namjera uništenja", što je u suprotnosti s presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), kao i odluka više nacionalnih sudova, koji su utvrdili da je u julu 1995. počinjen genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Direktor Foruma Mitar Kovač izjavio je da "tvrdnja o genocidu udaljava Srbe i Bošnjake", dok je zstupnik stranke "Mi - snaga naroda" Aleksandar Pavić ocijenio da je Srebrenica korištena kao instrument međunarodne politike u "jednopolarnom poretku".

Slične ocjene iznio je i advokat Branko Lukić, tvrdeći da se Srebrenica "politizuje radi kontrole političkih procesa", dovodeći u pitanje presude međunarodnih sudova.

Tvrdnje iznesene na konferenciji, prema kojima je u Srebrenici ubijen "ograničen broj bošnjačkih vojnika", suprotstavljene su brojnim sudski utvrđenim činjenicama o razmjerama zločina, strukturi žrtava, postojanju masovnih grobnica i sistematskom karakteru zločina.

Održavanje ovakvih skupova u Srbiji ponovo je otvorilo pitanje suočavanja s prošlošću i odnosa prema sudski potvrđenim činjenicama, uz upozorenja da negiranje genocida predstavlja uvredu za žrtve i preživjele te ozbiljnu prepreku trajnom miru i pomirenju u regionu, pišu Vijesti.ba.