Slučaj trgovine djecom u svrhu seksualne eksploatacije u Tuzlanskom kantonu, koji obuhvata i osumnjičene policijske službenike te univerzitetskog profesora, otvara brojna pitanja.

Zbog čega je sistem toliko urušen, kako se zapošljavaju uniformisane osobe i ko je odgovoran za potpuni izostanak institucionalne zaštite djece?

Deset dana nakon privođenja osam osoba, među kojima su i visokopozicionirani policijski službenici, još uvijek nema institucionalne odgovornosti, piše BHRT.

Vijeće za djecu Federacije Bosne i Hercegovine obratilo se federalnoj i kantonalnoj inspekciji, tražeći hitni inspekcijski nadzor u centrima za socijalni rad i Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.

Potrebno je ispitati odgovornost svih onih koji su morali osigurati zaštitu i sigurnost maloljetnica, a koji su ih u ime sistema iznevjerili - poručuju iz Vijeća.

Dok građani, vijeća, ombudsmani i nevladine organizacije zahtijevaju odgovornost, ostaje pitanje kako spriječiti slične slučajeve u budućnosti. Ko i kako dobija posao u policiji i drugim javnim institucijama? Jesu li sigurnosne provjere prilikom prijema adekvatne?

Stručnjaci ističu da su zakoni uglavnom usklađeni sa europskim standardima, ali da nepotizam i politički uticaji ostaju glavni problem.

Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i profesor kriminalističke psihologije, kaže:

Po mom skromnom mišljenju, puno veći problem je zakonska aberacija u Zakonu o policijskim službenicima kada govorimo o prijemu policijskog kadra, gdje dolaze spiskovima iz određenih političkih, poslovnih i drugih krugova.

Na naplatu stiglo 30 godina korupcije: Tuzlanski slučaj razotkriva slabosti sistema

Iz tuzlanske Uprave policije navode da upravo ova uprava jedina sprovodi i provjeru dostojnosti obavljanja dužnosti. Međutim, javnost ne može znati ko je primljen u policiju jer se, umjesto imena, na konkursnim spiskovima objavljuju šifre. Pojašnjavaju da je to u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Adnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK, ističe:

To znači da svaki kandidat, u skladu sa ovim Zakonom, ima pravo na privatnost i mi se prilikom cijele procedure prijema policijskih službenika moramo rukovoditi odredbama ovog Zakona.

No, postavlja se pitanje – ugrožava li takva praksa transparentnost? Građanima se, naime, oduzima mogućnost da reaguju ukoliko imaju saznanja o kandidatima važna za obavljanje policijskih dužnosti.

Iz Udruženja novinara BiH podsjećaju da je transparentnost ključna za sve nosioce javnih funkcija. Marko Divković, predsjednik Udruženja "BH novinari", naglašava:

Kako je moguće da se u policijsku uniformu obuče toliko ljudi koji su nekarakterni i nesposobni? Zato što su manje-više stranački podobnjaci.

Izvještaj ombudsmana pokazuje da je prošle godine povećan broj žalbi na rad policijskih službenika – podneseno ih je čak 160. Sagovornici ističu da je, radi zaštite i građana i policajaca koji časno obavljaju dužnost, neophodna potpuna reforma sistema. Zaključuju da je na naplatu stiglo 30 godina korupcije, nepotizma i kriminala – i da se bez temeljnih promjena slični slučajevi mogu ponavljati.